| Abstract | U ovoj je disertaciji, korištenjem analize diskursa, istražen programski sadržaj na temu
migracija vodećih njemačkih političkih stranaka (AfD, Bündnis 90/Die Grünen, CDU, CSU,
die Linke, SPD i pokret Pegida), kao i medijski sadržaj na istu temu u sljedećim njemačkim
glasilima: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i
Freie Presse, u vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. godine.
Cilj je bio istražiti proizvodnju mitova u Saveznoj Republici Njemačkoj kao
dominantne reakcije i načina nošenja s kritičnom situacijom koja je započela 2015. godine i
bila je izazvana dolaskom velikog broja imigranata.
Naslanjajući se na teorije strukturacije, identiteta, mita i historijske trope suvremenog
njemačkog kolektivnog imaginarija, poput podrijetla (duha nacije), kulture i načina života,
tvrdim kako je ta kritična situacija narušila osjećaj ontološke sigurnosti u njemačkom društvu,
te je nastali osjećaj nesigurnosti uvelike utjecao na jačanje nacionalizma i religijskog
ekstremizma.
Njemačka je odabrana kao studija slučaja u analizi migrantske krize zbog važnog
regionalnog i geopolitičkog položaja i značaja te zemlje unutar europskog kontinenta i
Europske unije, a iznad svega, zbog pitanja državljanstva koje je postavljala kao sredstvo i cilj
integracije kroz svoju suvremenu povijest (od 1871. do 2018. godine). Pitanje "tko je
Nijemac" proteže se kroz period dulji od stoljeća i upisuje u odnos njemačkih građana i
državne politike prema najnovijim migracijama na razmeđu rata u arapskom svijetu, tržišnih
zahtjeva njemačkog gospodarstva za radnom snagom i kulturnih pritisaka za održanjem
kontinuiteta etnički homogene države.
Istraženi su mitovi kojima su etnički Nijemci pod utjecajem kritične situacije
označavali doseljenike iz pretežito muslimanskih zemalja kao Drugoga. Analizom su utvrđena
četiri dominantna mita (mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji, mit o njemačkome strahuGerman Angst i novi mit o istoku). Istražen je njihov odnos prema "povijesnim", od ranije
prisutnim mitovima poput mita o posebnome putu Njemačke (Sonderweg), mita o
Mitteleuropi, mita o nožu u leđa (Dolchstoß) i mita o istoku. Iz toga su proizašli uvidi o tome
koje prevladavajuće predrasude stoje na putu međusobnom uvažavanju Nijemaca i
muslimanskih doseljenika, te u kojoj mjeri one mogu pridonijeti međusobnom uvažavanju ili
sprječavanju uvažavanja.
Korišteni metodološki model je omogućio uvide o načinu korištenja hegemonijskog
diskursa za dvostruki cilj: uokvirivanje doseljenika kao Drugoga i za ublažavanje kulturnog
konflikta u vrijeme kritične situacije. Također je ukazao i na način na koji je "mitski jezik"
utjecao na konstrukciju društvene stvarnosti (stvaranje i održavanje društvene solidarnosti,
identiteta, ponašanja i javnih politika).
Istraživanje je, u smislu relevantnosti za širu raspravu i za trasiranje budućih
istraživanja, ukazalo na to koji su smjer međuetničke komunikacije utvrđeni mitovi
oblikovali, kako Nijemci doživljavaju nacionalni identitet, kakvo društvo žele s obzirom na
pojačanu prisutnost imigranata, te kakvu poziciju žele za svoju državu u međunarodnim
odnosima, primjerice, jaku globalnu poziciju Njemačke ili jaku EU. |
| Abstract (english) | In this dissertation, using discourse analysis, the program content on migration from
the publicly available archives of the leading German political parties (AfD, Bündnis 90 / Die
Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD and the Pegida movement) was explored, as well as
media content on the same topic in the following German newspapers: Berliner Morgenpost,
Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung and Freie Presse, covering the
period from 2014 to 2018.
The aim was to explore the production of myths in the Federal Republic of Germany
as the dominant reaction and way of dealing with the critical situation that began in 2015 and
was caused by the arrival of a large number of immigrants.
Drawing on theories of structuration, identity and myth, as well as on the historical
tropes of contemporary German collective imaginary, such as the origin (the genius of the
nation), culture and the way of life, I argue that this particular critical situation undermined
the sense of ontological security in German society and greatly influenced the emergence of
nationalism and religious extremism.
Germany was chosen as a case study in the analysis of the migrant crisis because of its
significant regional and geopolitical position and its importance for the European continent
and the European Union in particular, and above all because it has been using the issue of
citizenship as a means and goal of integration throughout its modern history, and in terms of
this research, from 1871 to 2018. The question of "who is a German" stretches for more than
a century and inscribes itself into the attitude of German citizens and state policy toward
recent migrations which happen at the crossroads of wars in the Arab world, market demands
of German economy for labour, and cultural pressures to maintain the continuity of an
ethnically homogeneous state.
Myths by which ethnic Germans, under the influence of a critical situation,
represented the Other were explored. In this particular case the Other is an immigrant coming
from predominantly Muslim countries. As a result, four dominant myths were singled out: the
myth of the open door, the myth of islamization, the myth of German fear (German Angst),
and the new myth of the East. Their relationship to "historical", previously known myths,
such as the myth of the special path (Sonderweg), the myth of Mitteleuropa, the myth of the
stab in the back (Dolchstoß) and the myth of the East was also explored. The resulting
insights showed what prejudices stand in the way of mutual respect between Germans and
Muslim immigrants, whether they contribute to mutual regard or prevent it.
The methodological model provided insights on how to use hegemonic discourse to
alleviate cultural conflict in times of crisis, and how "mythical language" influenced the
construction of social reality (creating and maintaining social solidarity, identity, behaviour
and public policies).
The research showed what direction of interethnic communication the established
myths shaped, how Germans perceive national identity, what kind of society they want given
the increased presence of immigrants, what position they want for their country in
international relations, for example, a strong global position of Germany or a strong EU. |
