Pages
-
-
Kultura nasilja u Meksiku 2000. - 2014.
-
Petrina Krišto Tema rada je „kultura nasilja“ u Meksiku kroz dvije najraširenije aktivnosti u zemlji – narkokartele i femicid. S obzirom na kompleksnost problema rad se odnosi na razdoblje od 2000. do 2014. godine. prvi dio rada se usredotočio na sam koncept nasilja i njegove posljedice, sljedeći se dio bavi narkokartelima i utjecajima koji ima na nasilje i percepciju nasilja među ljudima. Zatim slijedi dio koji se odnosi na ubojstva žena – femicid, konkretni slučaj grada Ciudad Juáreza te...
-
-
Kultura, utjecaj i problematika reality televizije
-
Iris Todorović Reality televizija ima ustaljeno mjesto u modernom društvu, utječući na gledatelje kroz prikaz svakodnevnih situacija koje su često inscenirane i dramatizirane. Ovaj žanr primarno služi zabavi i podržava stereotipe i predrasude, ali također ima potencijal za edukaciju i oblikovanje identiteta, osobito kod mladih gledatelja kroz brojne formate poput natjecateljskih emisija ili ljubavnih showova koji gledateljima pružaju uvid u različite aspekte ljudskog ponašanja i društvenih...
-
-
Kulturna diplomacija kao instrument vanjske politike Republike Hrvatske
-
Lucija Blažek Kulturna diplomacija kao sadržajno uže područje diplomatskog djelovanja koristeći resurs kulture stvara meku moć države (koncept autora Josepha Nyea) koja joj donosi simpatije i poštovanje drugih zemalja međunarodne zajednice. Republika Hrvatska, razmjerno mala zemlja, u nedostatku značajnih kvantitativnih čimbenika, mora pronaći drugačiji način za stvaranje prepoznatljivosti i utjecajniju poziciju u svijetu. Cilj ovog rada je istražiti načine funkcioniranja hrvatske kulturne...
-
-
Kulturna politika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine
-
Tihana Vukmanić Kulturni identitet Republike Hrvatske rezultat je povijesnog konteksta, odnosno, procesa koji je proizašao iz nacionalne osviještenosti, ali i odnosa ljudi jednih prema drugima. Ovaj rad bavi se proučavanjem kulturnih politika u Republici Hrvatskoj od razdoblja Domovinskog rata, kada se i nije pretjerano ulagalo u kulturne politike zbog straha stranih kompanija u ulaganje ratom pogođenih zemalja. Dalje, proučavamo novu kulturnu politiku u Hrvatskoj gdje se kultura stavlja na najširu...
-
-
Kulturna politika Europske unije i njezin utjecaj na kulturnu politiku Hrvatske
-
Jelena Kuzele Europska se kulturna politika od početaka temeljila na primjeni načela supsidijarnosti. Iz tog razloga je teško govoriti o zajedničkoj kulturnoj politici u Europskoj uniji. Zapravo je upitno može li se uopće upotrebljavati pojam “europske kulturne politike” kao jedinstvene politike, s obzirom da osim brojnih programa potpore u kulturi, većina zakonskih akata i okvira za njihovo provođenje u EU teži liberalizaciji kulturnog sektora. Također, kultura je tradicionalno u...
-
-
Kulturni kapital mladih: aspekti glazbene konzumacije studenata iz Sjeverozapadne Hrvatske
-
Filip Trbojević U radu se teorijski, metodološki i empirijski, metodom online ankete na prigodnom uzorku (N = 505), istražuju tri aspekta glazbene konzumacije studenata Sjeverozapadne Hrvatske: njihove glazbene preferencije, u kojoj su mjeri one posljedica transmisije glazbenog ukusa s njihovih roditelja te njihova percepcija (ljubitelja) pojedinih glazbenih žanrova, oslanjajući se pritom na koncept kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua. Rezultati pokazuju da metrijske karakteristike instrumenta za...
-
-
Kulturno-povijesna baština kao nositelj identiteta destinacije - primjer općine Nuštar
-
Hrvoje Periša Općina Nuštar postoji još od 1212. godine, a na području Slavonije poznata je po svojoj kulturno-povijesnoj baštini, velikom značaju u Domovinskom ratu, prirodnim ljepotama, uspjesima sportaša i kulturno umjetničkih društava te očuvanoj tradiciji. Usprkos svim prednostima, Općina Nuštar još uvijek nema izgrađen brend što, dakako, rezultira nedovoljnim interesom posjetitelja i ulagača. Cilj rada bio je proučiti na koji se način i može li se uopće Općina Nuštar...
-
-
Kurdi u Turskoj: od nacionalizma prema etničkom sukobu i terorizmu
-
Benjamin Petrović Rad se bavi prikazom položaja kurdske manjine u Turskoj te nastoji istražiti mogućnosti
rješenja kurdskog pitanja s obzirom na okolnosti, unutarnje i vanjske, kroz koje je Turska
prolazila i koje danas oblikuju političku situaciju te države. Cilj je procijeniti perspektivu za
rješavanjem kurdskog problema s obzirom na interpretaciju istog od strane turskih vlasti kao
vodećeg izazova za nacionalnu sigurnost. Nadalje, navođenjem i analizom faktora koji se
pokazuju ključnim u...
-
-
Kurdsko pitanje u 20. i 21. stoljeću
-
Ivona Mavračić Prije Prvog svjetskog rata Kurdistan je bio podijeljen između Perzijskog Carstva i uglavnom Osmanskog Carstva. No nakon Prvog svjetskog rata, Kurdistan se našao podijeljen između četiri različite države koje postaju središte kurdskog problema. Turska, Irak, Iran i Sirija spajaju se na Bliskom istoku, a 25 do 30 milijuna Kurda čini najveću naciju na svijetu bez vlastite neovisne države. Cilj ovog diplomskog rada je predstaviti kurdsko pitanje kroz Tursku, Irak, Iran i Siriju u...
-
-
Kurikularna reforma kao mjera političke ekonomije
-
Ivana Barac Tema ovog istraživanja je reforma školstva u Hrvatskoj, odnosno kurikularna reforma kao jedan od njezinih elemenata, i njezina povezanost s ekonomskim rastom. Provedba cjelovite kurikularne reforme imat će veliki značaj za nove generacije, no ne postoje temeljita i direktna istraživanja o tome kako takva reforma doprinosi ekonomskom rastu Hrvatske. U vrijeme kada je „znanje moć“, a vješta, kreativna i inovativna radna snaga preduvjet konkurentnosti u natjecateljskom europskom i...
-
-
LAG-ovi i politika ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj
-
Tea Lugar Najveći dio prostora RH čini ruralno područje. Ruralna prostor je većinom obilježen niskom
razinom zaposlenosti, lošom infrastrukturom, manjkom obrazovanih ustanova i Itd. Prve veće
promjene po pitanju ruralnog razvoja događaju se za vrijeme predpristupnih pregovora s EU.
Hrvatska je u tom razdoblju, putem programa SAPARD i IPARD, dobila određena sredstva za
financiranje projekata i poticanje ruralnog razvoja. Ipak najznačajniji dio sredstva dobivamo
ulaskom u Europsku Uniju....
Pages
