Pages
-
-
Polemika Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića i Marija Banožića 2021. godine
-
Marija Vuković Cilj ovog diplomskog rada je detaljna analiza polemike predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Marija Banožića koji se za vrijeme svojih mandata često verbalno sukobljavaju što je ujedno i bio povod za analizu. U svojim istupanjima, bilo da se radi o onima preko medija ili pak na osobnim društvenim mrežama koje koriste (s naglaskom na poznatu društvenu mrežu Facebook). Iako su polemički sukobi i rasprave na visokoj političkoj razini...
-
-
Polemički diskurs Zorana Milanovića u mandatu predsjednika Republike
-
Željko Gavranić Cilj ovog rada je analiza polemičkog diskursa Zorana Milanovića u mandatu predsjednika Republike Hrvatske. Analiza je provedena zbog povratka Zorana Milanovića na političku scenu te njegovog polemiziranja s brojnim sudionicima javne sfere što se nije moglo vidjeti u tolikoj mjeri u prethodnim mandatima bivših predsjednika. Za istraživanje je korištena kvalitativna stilska i sadržajna diskursna analiza koja je provedena na temelju predsjednikovih izjava koje se mogu pronaći na...
-
-
Politika Europske unije prema šestorici zapadnog Balkana od 2013. do 2018. godine
-
Valentina Tončić Politika proširenja najvažniji je instrument Europske unije koji za cilj ima ujedinjenje europskih zemalja, širenje stabilnosti i stjecanje globalnog utjecaja. Nakon što je Hrvatska postala 28. članica, ostaje pitanje što je s ostalim državama jugoistočne Europe koje su okupljene pod nazivom „šestorica Zapadnog Balkana“ te hoće li se EU u skoroj budućnosti proširiti na to područje. Budući da ih na putu ulaska u članstvo sputavaju mnogi bilateralni problemi, u promatranom...
-
-
Politika SAD-a prema ilegalnim migrantima iz Latinske Amerike
-
Mirta Hižman-Perošić Tema diplomskog rada je politika SAD-a prema ilegalnim migrantima iz Latinske Amerike. Promatrano je razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kada je krenuo masovni priljev emigranata iz Latinske Amerike u Sjedinjene Američke Države. Tada imigracijska politika prema ilegalnim imigrantima postaje jedna od prioritetnih politika Sjedinjenih Američkih Država. U promatranom razdoblju daje se prikaz imigracijske politike američkih predsjednika, počevši sa Zakonom o reformi i kontroli...
-
-
Politika azila Europske unije na primjeru izbjegličke krize u Europi
-
Helena Trupeljak Značajniji razvoj politike azila Europske unije počinje nakon Ugovora iz Amsterdama kada je prebačena iz trećeg u prvi nadnacionalni stup čime je Europska komisija dobila pravo zakonodavne inicijative u ovom području. Tada je osnovan i Zajednički sustav azila, a Ugovorom iz Lisabona su dodatno proširene ovlasti Europske unije u ovom području. Pristup Zajedničkom sustavu azila temeljen je na Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine i pripadajućem Protokolu te načelu...
-
-
Politika europskih organizacija prema zemljama Južnog Kavkaza - uloga OESS-a u pluralizmu medija
-
Ana Fišer Od raspada SSSR-a i osamostaljivanja njezinih bivših republika Europska unija smjestila je na sam vrh piramide svojih interesa geostrateški važno područje Južnog Kavkaza. Etnički, vjerski i kulturno bogata regija našla se u središtu pozornosti zapadnih zemalja. Armenija, Azerbajdžan i Gruzija nedugo nakon stjecanja samostalnosti počele su ostvarivati bilateralne odnose s Unijom koja se prvenstveno bazirala na jačanju gospodarskih odnosa i pomoći u tranzicijskom procesu i jačanju...
-
-
Politika i istina: totalitarizam u političkoj teoriji Hannah Arendt i Claudea Leforta
-
Sara Tomić Ovim radom autor nastoji ukazati kako je sukob između istine, kao filozofskog imperativa, i politike, ključ razumijevanja totalitarizma. Polazeći od teorija totalitarizma Hannah Arendt i Claudea Leforta, kao dvije suprotne, ali komplementarne analize, naglasak je na potrebi redefiniranja pojma političkog, koji se nameće kao jedino oružje u borbi protiv totalitarnih izazova. Oslanjajući se na rad Margaret Canovan i Zorana Kurelića, autor nastoji kritički preispitati teoriju...
-
-
Politika i pokreti za neovisnošću Baskije i Katalonije u Drugoj Španjolskoj Republici (1931.-1939.)
-
Mate Bašić Rad nastoji usporediti nacionalne pokrete Baskije i Katalonije, tijekom razdoblja Druge španjolske republike. Upravo tada – prvi put u povijesti – navedeni pokreti (kroz istaknute hegemonske stranke) postaju potpuni lideri svojih regija, a njihova nacionalna misao se kompletno formira. Rad temeljito definira bitno pojmovlje, te pristupa stvaranju povijesnog konteksta baziranog na historijsko-institucionalnom pristupu. Povijest razvoja poddržavnih nacionalizama Baskije i Katalonije tako...
-
-
Politika lokalnih proračuna u Hrvatskoj: udio rashoda za zaposlene 2014.-2016.
-
Tomislav Mikulin Cilj ovog rada je pridonijeti raspravi o stanju lokalne samouprave u Hrvatskoj. Rad prikazuje analizu ostvarenja proračuna općina i gradova u 2014., 2015. i 2016. godini sa ciljem detektiranja općina i gradova koji su sve tri ili u barem dvije od tri godine bili među 10% gradova ili općina koji izdvajaju najveći ili najmanji udio ukupnih rashoda i izdataka za rashode za zaposlene. Pronađen je jedan grad koji je u sve tri godine na popisu onih koji izdvajaju najmanje za rashode za...
-
-
Politika nacionalne sigurnosti Izraela - povijesni i suvremeni prikaz
-
Saša Matijaš Rad prikazuje koji dogaĎaji su doveli do stvaranja Izraela, razvoj nacionalne sigurnosti, najveće sukobe, mijenjanje politike nacionalne sigurnosti, ustroj Shin Beta, Mossada i IDF-a da bi se istraţilo koji dogaĎaji utječu na promjene u sigurnosnim strategijama. Kako bi se došlo do saznanja su istraţeni povijesni konteksti ratova i implementacije vojnih doktrina i strategija te razvoj sigurnosnih institucija. Prikazana je uspješna tranzicija iz realističke u liberalnu politiku...
-
-
Politika nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske u programima vlada od 2000. do 2017.
-
Ana Mila Pavlović Predmet istraživanja kojim će se baviti ovaj rad je politika nacionalne sigurnosti u programima Vlade Republike Hrvatske u periodu od 2000. do 2017. godine. Istraživačko pitanje koje se postavlja jest sljedeće: Je li došlo do rekonceptualizacije sigurnosne politike u analiziranom vremenskom razdoblju? Cilj istraživanja je otkriti postoje li promjene u sigurnosnoj politici u mandatima vlada. Sigurnost danas obuhvaća cijeli niz raznovrsnih aspekata čovjekova postojanja i djelovanja u...
-
-
Politika neutralnosti i članstvo u Europskoj uniji - studija slučaja Švedske i Finske
-
Karla Fatorić Politike neutralnosti europskih država doživjele su redefiniciju u razdoblju nakon završetka Hladnog rata. Finska i Švedska su dvije nordijske neutralne zemlje koje su se početkom 90-ih godina odlučile zadržati samo vojnu neutralnost odnosno ne ulaziti u vojne saveze, a uključiti se u proces europske integracije. S obzirom na to da su i Finska i Švedska punopravne članice Europske unije od 1995. godine provedeno je istraživanje u svrhu pronalaženja odgovora na pitanje mogu li one...
Pages