| Abstract | Šira područja istraživanja u radu su hrvatsko društvo, socijalni kapital, socijalno povjerenje i civilnost. U fokusu istraživanja je socijalni kapital, krize i civilno društvo. Tema istraživanja se odnosi na socijalni kapital na području pogođenom krizama, a uži fokus je studija slučaja Sisak. U posljednjih 30 godina područje Siska pretrpjelo je brojne krize. Teško je stradalo u Domovinskom ratu, kad je dio stanovništva morao napustiti domove. U Zakonu o područjima posebne državne skrbi nalazi se 10% područja grada Siska. Deindustrijalizacija je rezultirala porastom siromaštva i masovnih otkaza, a demografska slika Sisačko-moslavačke županije obilježena je izrazito nepovoljnim socijalnim i ekonomskim kretanjima. Na koncu, nedavni razorni potres iz 2020. godine uzrokovao je (nove) socijalno-ekonomske promjene. Istraživačko pitanje rada glasi: Što se događa sa socijalnim kapitalom u situacijama krize i nakon krize na području grada Siska? Cilj ove analize je utvrditi razinu i distribuciju socijalnoga kapitala na području Siska, s obzirom na pet sastavnica: civilnost, povezanost, povjerenje, suradnja, participacija (volonterstvo). Osim toga, cilj je razumjeti na koje načine krize mogu utjecati na dinamiku i oblike socijalnog kapitala u ovoj zajednici. Tezu rada smo formulirali na sljedeći način: Socio-ekonomske krize su različito utjecale na oblike i dinamiku socijalnog kapitala u Sisku; dok je kriza vezana uz Domovinski rat utjecala na porast socijalnog kapitala, kriza vezana uz potres ukazuje prvo na porast, a s protokom vremena i na pad socijalnog kapitala. Istraživanje koje je provedeno od ožujka 2021. godine do kolovoza 2022. godine temeljeno je na studiji slučaja, koja koristi višestruke izvore podataka, desk-top istraživanje, pregled i analizu dostupnih dokumenata i podataka te intervjue s udrugama i građanima na području Siska. S obzirom na istraživačko pitanje rad se može karakterizirati kao eksplorativni. Podaci su pokazali kako se socijalni kapital u kriznoj situaciji povećava, ali se uočava da što vrijeme više prolazi od krizne situacije uzrokovane potresom dolazi do smanjenja socijalnog kapitala. |
| Abstract (english) | The broader research areas in this paper include Croatian society, social capital, social trust, and civility. The focus of the research is on social capital, crises, and civil society. The research topic pertains to social capital in crisis-affected areas, with a narrower focus on the case study of Sisak. Over the past 30 years, the Sisak region has endured numerous crises. It suffered greatly during the Homeland War, when a portion of the population had to leave their homes. The Law on Areas of Special State Concern designates 10% of the Sisak city area. Deindustrialization resulted in an increase in poverty and mass layoffs, while the demographic situation of the Sisak-Moslavina County is marked by highly unfavorable social and economic trends. Finaly, the recent devastating earthquake of 2020. caused (new) socio-economic changes. The research question of the paper reads: What happens to social capital in crisis situations and after the crisis in the Sisak city area? The aim of this analysis is to determine the level and distribution of social capital in the Sisak area, with regard to five components: civility, connectivity, trust, cooperation, participation (volunteering). In addition, the goal is to understand how crises can affect the dynamics and forms of social capital in this community. We have formulated the work thesis as follows: Socio-economic crises have had a different impact on the forms and dynamics of social capital in Sisak; while the crisis related to the homeland war affected the increase in social capital, the earthquake-related crisis indicates first an increase, and with the flow of time a decline in social capital. The research conducted from March 2021 to August 2022 is based on a case study that utilizes multiple data sources, desktop research, review and analysis of available documents and data, as well as interviews with associations and citizens in the Sisak area. Considering the research question, the paper can be characterized as exploratory. The data showed that social capital increases in a crisis situation, but it is observed that the more time passes from the earthquake-induced crisis, there is a decrease in social capital. |
