| Abstract | Ovaj rad istražuje diskurs rodnih uloga kod hrvatskih kolumnistica, analizom tekstova Jelene Veljače, Vedrane Rudan, Jelene Lovrić i Slavenke Drakulić. Rad se temelji na deskriptivnoj analizi 20 kolumni objavljenih između 2014. i 2024. godine, s ciljem razumijevanja predstavljanja i interpretiranja rodnih uloga iz perspektive utjecajnih kolumnistica na medijskoj sceni. Okvir za analizu je postavljen definiranjem temeljnih pojmova: roda, rodnih uloga, diskursa, kolumne i jezika, uz feminističku kritiku jezika. Mediji su detektirani kao ključni posrednici u oblikovanju rodnih normi, dok je jezik identificiran alatom koji zajedno s medijima ima odlučujuću ulogu u oblikovanju i reprodukciji rodnih uloga. Kolumnistice rabe različite stilove pišući obilježenim jezikom, uključujući vulgarizme i biblizme te figure riječi (metafora, eufemizam, epitet), konstrukcije (retoričko pitanje, inverzija) i misli (hiperbola, gradacija, oksimoron, ironija). Analiza pokazuje kritiziranje tradicionalnih rodnih uloga kroz ukazivanje na društvene nejednakosti i promociju rodne ravnopravnosti. Kritika dominantnih patrijarhalnih struktura je očita slijedom deset tematskih obrazaca poput: roditeljstva, obitelji, abortusa, Crkve, politike, medija, obrazovanja i nasilja. |
| Abstract (english) | This paper explores the discourse on gender roles among Croatian female columnists through an analysis of texts by Jelena Veljača, Vedrana Rudan, Jelena Lovrić and Slavenka Drakulić. The research is based on a descriptive analysis od 20 columns published between 2014. and 2024., with the aim of understanding how gender roles are represented and interpreted from the perspective of influential female columnists in the media scene. The analytical framework is established by defining key concepts such as gender, gender roles, discourse, column, and language, accompanied by a feminist critique of language. The media are identified as key mediators in shaping gender norms, while language is recognized as a tool which, together with the media, plays a decisive role in shaping and reproducing gender roles. The columnists employ various styles, utilizing distinctive linguistic features that include vulgarisms and biblical references, as well as figures of speech (metaphor, euphemism, epithet), constructions (rhetorical questions, inversion), and figures of thought (hyperbole, gradation, oxymoron, irony). The analysis reveals a critique of traditional gender roles by highlighting social inequalities and promoting gender equality. Criticism of dominant patriarchal structures is evident through ten thematic patterns, such as parenting, family, abortion, the Church, politics, media, education and violence. |
