| Abstract | Kada govorimo o teorijskom kontekstu rada, zamišljen je tako da počiva na teoriji dvostepenog toka masovne komunikacije. Još je 1944. godine, Paul Lazarsfeld predstavio, a 1955., s Elihu Katzom i dodatno elaborirao teoriju dvostepenog toka koja je tvrdila da je utjecaj medija ograničen na ključne opinion makere (influencere) unutar društvenih mreža koje su posredovale toku informacija koje pristižu iz medija* ( "The two-step flow model of communication, introduced by Katz and Lazarsfeld, claimed that the impact of the media was limited by key influencers within social networks who mediated the flow of information from media sources."). Lazarsfeldova teorija "dvostepenog toka masovne komunikacije" u stvari je mikro-orijentirana, ona promatra osobni utjecaj na pojedinca (što je u stvari i način na koji pojedinac konzumira medijski sadržaj poput bloga te o njemu donosi određeno mišljenje i zaključke). Uostalom, nešto slično zaključuje i A.Gross (1998.). Značenje i utjecaj medijskih poruka varira ovisno o tome na koji način ih konzumiramo: bilo kao puke informacije, kao nešto s čime se poistovjećujemo, kao način društvene integracije ili ih koristimo isključivo kao zabavu. U istom tekstu nastavlja se nadogradnja Lazarsfeldove teorije koji tvrdi da ograničeni efekti za njega ne predstavljaju potpuni izostanak medijskih efekata na pojedinca. Naveden je još jedan razlog za promatranje teme rada kroz prizmu teorije dvostepenog toka komunikacije jer, jedna od uloga blogera u suvremenom društvu svakako je i promjena razmišljanja, pogleda ili stavova o određenoj temi. Bez obzira bila ta promjena dugoročna ili kratkotrajna. Navedeno ne znači da se i druge teorije ne (mogu) provlačiti kroz tematiku rada. Ovdje je pitanje zauzimanja jedne perspektive pogleda na stvari. Jasno je da se u istraživanju medijskih publika većina poznatih teorija koje su upotrebljavane za njihovo istraživanje, isprepliću. Uloga blogera tako se može proučavati i kroz prizmu, na primjer, "uses and gratification" teorije, naravno, u tom bi slučaju rad trebalo koncentrirati na proučavanje načina na koji pojedinci koriste medijske sadržaje (u ovom konkretnom slučaju blogove) za zadovoljenje svojih potreba. Međutim, usprkos tome što će se ove i još neke teorije spominjati i ispreplitati kroz ovaj diplomski rad, glavni fokus će svakako biti na teoriji dvostepenog toka.
*Zanimljivo je napomenuti da su s pojavom društvenih mreža neke od riječi spomenutih u prethodno interpretaciji Lazarsfeldove teorije kao što su "influencer" i "social network/društvena mreža" dobili novo značenje.Dio tih "influencera", koje u sklopu teorije dvostepenog toka nazivamo opinion makerima, u suvremenom dobu, svakako su i blogeri. Blogeri, kao autori blogova preuzimaju ulogu opinion makera stvarajući blog sadržaje kroz kontinuirani period. Stvaranjem sadržaja, oni stječu publiku koja ih prati i konzumira te sadržaje. Publika pojedinog blogera može pratiti zbog njima zanimljivog stila pisanja, tematike koju obrađuju ili nekog trećeg razloga.
Iako blogeri više nisu nova pojava, pretpostavka je da su u današnje vrijeme sadržaji koje oni kreiraju još uvijek aktualni i relevantni. Odnosno, da su sadržaji stvoreni od strane blogera još uvijek čitani, ako pogledamo u smjeru stručnog članka (2007.) kojeg je napisao Mato Brautović, on tvrdi da su "Blogovi sve važniji izvor u novinarstvu.
Kako bih saznao odgovor na ovo istraživačko pitanje, važno je postaviti istraživačku metodu i uzorak. Smatram da je za istraživanje ovog pitanja prikladno provesti Facebook anketu na temelju Likertove ljestvice čije ću rezultate potom analizirati putem statističkog programa SPSS. U uzorak bih ubrojao studentsku populaciju koja koristi Facebook takoda bih na početku anketnog upitnika postavio pitanje o statusu ispitanika te u konačan uzorak ne bih ubrajao one koji uživaju status završene visoke stručne spreme, a kako bih se izbjeglo da student koji su pri završetku studija ne odaberu tu opciju, u upitnik je potrebno dodati opciju koja na primjer glasi “pri kraju studija”. Selekciju bih učinio i pomoću studentskih grupa kojih je pregršt na Facebooku.
Odabrani uzorak nad kojim bih provodio istraživanje smatram relevantnim jer je riječ o budućim akademskim građanima koji aktivno čitaju poruke iz masovnih medija, a istovremeno će biti zanimljivo saznati koliko su blog sadržaji čitani među tom, odabranom populacijom.
Kada pak govorimo o samim blogerima u hrvatskoj. Smatram da je, za obradu teme, potrebno odgovoriti na pitanje tko su oni. Ako uzmemo za primjer istraživanje Gordane Vilović iz 2008., "prosječan hrvatski bloger je muškarac sa završenom srednjom školom, u dobi od 18 do 44 godine koji ne nastavlja školovanje, a blog piše godinu dana, najčešće kada ima potrebu da nešto napiše". S druge strane.
Cilj ovog diplomskog rada je provjeriti imaju li blogeri značajnu ulogu opinion leadera u današnjem masovnom komuniciranju, primanju informacija i formiranju mišljenja.
Jesu li blogeri ponekad jedine osobe koje su zainteresirane za neku temu? Kao što Mato Brautović kaže u svojem članku "Blogovi kao novinarski izvori (2007.)": "Blogeri danas proizvode više sadržaja nego svi novinari u Associated Pressu. Jednako tako blogovi postaju sve važniji izvor informacija u novinarstvu. Afere poput Brodosplita i Sunčanog Hvara dospjele su u masovne medije upravo posredstvom blogova.
Knjiga Bloging for business (2006.), autora Shela Holtza i Teda Demopoulosa kaže kako su blogeri obično stručnjaci za teme o kojima pišu, za razliku od novinara koji su najčešće općeg znanja. Ponekad bloger jedini razumije problem i jedina je osoba koju zanima neko područje. No ne pišu svi blogeri o specifičnim temama koje bi mogle biti zanimljive novinarima.
Nameće se pitanje, koji je motiv pojedinog blogera za stvaranje blog sadržaja? Naravno, kod svakoga je drugačije, ali zanimljivo je saznati koliko se motivi blogera razlikuju.
Važno je, također napomenuti i da su blogovi, u suštini, poseban vox populi model. Svaki građanin s računalom i pristupom internetu može izraziti svoje mišljenje, stav ili podijeliti informaciju koju je dobio posredstvom svjedočenja nekom događaju ili na druge načine, artikulirati ga i ta informacija može biti zamjećena, a zamijećen može biti i sam autor tog bloga.
Na posljetku, blogovi se, mogu koristiti i koriste se u digitalnom marketingu, odnosno u svrhe reklamiranja ili PR promocije pa je stoga prilikom konzumiranja blog sadržaja iznimno bitno provjeriti sve parametre kao što su autor, domena, tema, svrha objavljivanja blog sadržaja i slično. U ovom kontekstu, blogovi su jedan od glavnih oblika sadržaja s kojim se tvrtke pokušavaju “popeti” na Google tražilici čemu je krajnji cilj i povećanje količine posla I naravno, profita. |
| Abstract (english) | When we're talking about the theoretical concept of this thesis, it's based on the two step theory. It was 1944. when P. Lazarsfeld presented his theory, and addtionaly elaborated it with E. Katz. The two-step flow model of communication, introduced by Katz and Lazarsfeld, claimed that the impact of the media was limited by key influencers within social networks who mediated the flow of information from media sources. Lazarsfeld's theory of „two step flow of mass communication is, actually micro-oriented, it is observing the personal influence on the individual. Something similar is conclueded by A. Gross, as well (1998.): The meaning and influence od media messages is, actually depending on the way we're consumating them: as mere information or as something we identify oruselves with, as a way for social integration, or for mere fun. Lazarsfeld claims that the limited effects don't represent a full missing of media effects on an individual. There is anothe reason for depicting this theses from this two step flow angle, and that's because, in modern society, the role of bloggers is definetely the change of opinions and views of people on a certain subject. Regardless, whether that change is long or short-term. The alleged doesen't meand that other theories couldn't be drawn through the thematics of this theses. It's just a question of taking a single perspective.
*It is interesting to note that some words which were previously mentioned in interpretation od Lazarsfeld’s theory, like “influencer” or “social network”, have gained a new meaning with appearance of social media.
A part of those „influencers“, which, as the part of the two-step flow theory we call opinion makers, are in the modern age, also bloggers. Bloggers, as the authors of bloggs are taking over the role of opinion makers. Creating blog contents through a continuous period. With the creation of content, they are also creating their audience which then follows them, and is consuming their content. The audience of a single blog can follow them because of the interesting style of writing, the theme of their blogs or some third reason.
Although bloggers are not exactly a new phenomenon, the content which they create is still considered relevant and up to date. To be more precise, the content which bloggers create is still well red. According to an expert article (2007.) by Mato Brautović in which he states that “blogs are becoming an increasingly important source in journalism.” |
