Državljani ili ne-državljani? Diskriminacija rusofone manjine u baltičkim državama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Citizens or Non-Citizens? Discrimination of the Russian Speaking Minority in the Baltic States
• Autor: Josipa Puljić
• Mentor: Davor Boban (mentor)
• Član povjerenstva: Davor Boban (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Danijela Dolenec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Višeslav Raos (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; (Odsjek za komparativnu politiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija; Komparativna politika

Sažetak

Ovaj rad bavi se politikama državljanstva Litve, Latvije i Estonije te utjecajem političke uvjetovanosti Europske unije na njihovu postupnu liberalizaciju. Prije izlaganja o navedenim politikama i zakonima - a kao kontekst za razumijevanje postojanja velike rusofone manjine na teritoriju baltičkih država - iznesen je kratki povijesni pregled sovjetske okupacije, oštrih rusifikacijskih procesa te postizanja neovisnosti i obnove međuratnih identiteta. Kvalitativnom analizom zakona o državljanstvu u Litvi, Latviji i Estoniji te redovnih izvješća Europske unije o napretku u pretpristupnim pregovorima pokušava se odgovoriti na pitanje je li i na koji način uvjetovanost Europske unije doprinijela liberalizaciji zakona o državljanstvu i tako spriječila daljnju diskriminaciju rusofone manjine u baltičkim državama. Glavna teza rada je da su se u razdoblju od 1995. do 2004. (za vrijeme trajanja pregovora o pristupanju Europskoj uniji) prema preporukama Europske komisije zakoni liberalizirali i da diskriminacija prema rusofonoj manjini u pravnom smislu ne postoji.

Sažetak (engleski)

The aim of this thesis is to present the politics of citizenship in Lithuania, Latvia and Estonia, as well as the effect of European Union's politics of conditionality on their gradual liberalization. Prior to presenting already mentioned politics and acts, a short historical overview of the occupation of the Soviet Union, so as the strong russification processes, reaching independence and the renovation of identities in between wars - crucial as a context for understanding the existence of a big Russian speaking minority on the territory of the Baltic States - will be introduced. By using qualitative analysis of the citizenship acts in Lithuania, Latvia and Estonia and European Union's regular reports about the progress in pre-accession negotiations, the final goal is to answer the question if so and how did the conditionality of European Union contribute the liberalization of citizenship laws and therefore stopped further discrimination of the Russian speaking community in the Baltic States. The main point of this paper is to prove that from 1995 until 2004 (period of pre-accession negotiation), as suggested by the European commission, the acts became more liberalized and that the discrimination against the Russian speaking minority from that period legally doesn't exist.

• Ključne riječi: Zakon o državljanstvu; Litva; Latvija; Estonija; rusofona manjina; Europska unija; politička uvjetovanost Europske unije
• Ključne riječi (engleski): Citizenship act; Lithuania; Latvia; Estonia; Russian-speaking minority; European union; political conditionality of the European union
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:762430
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-12-10 14:27:25