Izborni inženjering na primjeru parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2015. godine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Electoral Engineering as Observed during the 2015 Parliamentary Election in the Republic of Croatia
• Autor: Domagoj Puš
• Mentor: Višeslav Raos (mentor)
• Član povjerenstva: Višeslav Raos (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Goran Čular (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dario Nikić Čakar (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-07-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Iako ne kritični, ali svakako najneizvjesniji od neovisnosti, parlamentarni izbori održani u studenom 2015. godine i pregovori oko sastavljanja parlamentarne većine koji su uslijedili nakon toga, pokazali su još jednom izrazite manjkavosti hrvatskog izbornog zakonodavstva. Nepoštivanje dozvoljenog odstupanja od +/- pet posto od broja birača u izbornim jedinicama, veliki broj „izgubljenih“ glasova i dugotrajni pregovori oko sastavljanja vlade koji su donijeli i prvog nestranačkog premijera zahvaljujući uvjetovanju Mosta a bez kojeg je bilo nemoguće sastaviti vladu – lijevog ili desnog spektra – posljedično su doveli i do prijevremenih izbora godinu dana kasnije. Ovakav razvoj događaja bio je idealna prilika za testiranje hipoteza o ulozi izbornog inženjeringa na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj pa tako glavno istraživačko pitanje rada (U kojoj je mjeri izborni inženjering utjecao na rezultate parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2015. godine?) daje polaznu točku za eventualne buduće reforme izbornog zakonodavstva – više puta spominjane, ali nikada ostvarene.

Sažetak (engleski)

While the parliamentary elections held in September 2015 were not crucial, they were certainly the most uncertain ones, along with the ensuing parliamentary majority negotiations since independence, thus exposing once again shortcomings of the Croatian electoral legislation. Non-compliance with the allowed deviation of +/- five percent from the number of voters in constituencies, a large number of "lost" votes, and lengthy negotiations on the formation of a government that resulted in the first non-partisan prime minister due to conditions by MOST without which it was impossible to form a government – either left or right-wing - and consequently led to early elections a year later. This chain of events was an ideal opportunity to test the hypotheses about the role of electoral engineering in the parliamentary elections in the Republic of Croatia, so the main research question (To what extent did electoral engineering affect the results of the parliamentary elections in the Republic of Croatia in 2015?) provides a starting point for possible future reforms of the electoral legislation - mentioned numerous times, but never carried out.

• Ključne riječi: izbori; parlamentarni izbori 2015. godine; izborni sustav; hrvatski izborni sustav; izborni inženjering
• Ključne riječi (engleski): elections; parliamentary elections in 2015; electoral system; Croatian electoral system; electoral engineering
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:670603
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-04 11:41:17