Utjecaj članstva Republike Francuske u NATO-u na francusku sigurnosnu politiku

završni specijalistički

• Naslov (engleski): The influence of the French Republic's membership in NATO on French security policy
• Autor: Đuro Vujčić
• Mentor: Siniša Tatalović (mentor)
• Član povjerenstva: Đana Luša (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Siniša Tatalović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Slavko Barić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-10-20, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Predmet ovoga istraživanja je utjecaj članstva u NATO-u na sigurnosnu politiku Republike Francuske. Kroz ovaj rad nastojalo se analizirati promjene u francuskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici nakon 1958. godine, francusko napuštanje zajedničke zapovjedne strukture NATO-a 1966. godine i njezina ponovna integracija u NATO 2009. godine.

Francuska se polazeći od nacionalnih interesa pozicionirala u NATO-u različito od drugih članica zbog neslaganja s procedurama donošenja odluka na strateškoj razini, što je značajno utjecalo na francusku sigurnosnu politiku i sustav nacionalne sigurnosti. Uspostavom Pete Republike predsjednik Francuske postao je general Charles de Gaulle koji je zbog neslaganja sa procedurama donošenja odluka u NATO-u na političkoj i strateškoj (vojnoj) razini odlučio povući Francusku iz zajedničke zapovjedne strukture NATO-a. Postavši nuklearna sila početkom 1960.-ih godina Francuska je svoje napuštanje integriranog zapovjedništva NATO-a dodatno opravdavala potrebom da se njezin nuklearni arsenal drži dalje od utjecaja NATO-a kako bi na taj način očuvala nacionalni suverenitet i sposobnost neovisnog djelovanja.

Unatoč toj odluci Francuska se nikada nije potpuno odrekla Sjevernatlantskog saveza kako u političkom jednako tako i u vojnom smislu. Nastavljena je vojna suradnja između NATO-a i Francuske pogavito zbog bojazni od moguće invazije od strane SSSR-a. Vojna suradnja je nastavljena i nakon raspada SSSR-a i postajala je sve intenzivnija kroz sudjelovanje francuskih vojnih snaga u Zaljvskom ratu, Afganistanu i Kosovu što je dovelo 2009. do formalnog povratka Francuske u punopravno članstvo NATO-a.

Sažetak (engleski)

The subject of this research is the impact of NATO membership on the security policy of the Republic of France. Through this paper, an attempt was made to analyze changes in French foreign and security policy after 1958, the French abandonment of the common command structure of NATO in 1966 and its re-integration into NATO in 2009.

Based on its national interests, France positioned itself in NATO differently from other members due to disagreement with the decision-making procedures at the strategic level, which significantly influenced the French security policy and national security system. With the establishment of the Fifth Republic, General Charles de Gaulle became the president of France, who decided to withdraw France from NATO's joint command structure due to disagreement with NATO's decision-making procedures at the political and strategic (military) level. Becoming a nuclear power in the early 1960s, France further justified its abandonment of NATO's integrated command by the need to keep its nuclear arsenal away from NATO's influence in order to preserve national sovereignty and the ability to act independently.

Despite this decision, France never completely renounced the North Atlantic Treaty Organization, both politically and militarily. Military cooperation between NATO and France continued, mainly due to fears of a possible invasion by the USSR. Military cooperation continued even after the collapse of the USSR and became more and more intense through the participation of French military forces in the Gulf War, Afghanistan and Kosovo, which led in 2009 to the formal return of France to full NATO membership.

• Ključne riječi: Francuska; NATO; Sjevrnoatlantsko vijeće; Peta Republika; Charels de Gaulle; europska sigurnosna arhitektura; dominacija SAD-a; force de frappe; razvoj nuklearnog oružja; francuska autonomna vanjska politika; francusko-njemačko partnerstvo; Elizejski sporazum; izlazak francuske iz NATO-a; europski sigurnosni i obrambeni identitet (ESDI)
• Ključne riječi (engleski): France; NATO; North Atlantic Council; Fifth Republic; Charles de Gaulle; European security architecture; US dominance; force de frappe; development of nuclear weapons; French autonomous foreign policy; Franco-German partnership; Elysée Agreement; France's exit from NATO; European Security and Defense Identity (ESDI)
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:455691
• Studijski program: Naziv: Sigurnosna politika Republike Hrvatske; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica za nacionalnu sigurnost (univ.spec.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-01-23 13:44:54