Reprezentacija nasilja nad ženama u Jutarnjem listu od 2005. do 2015. godine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Representation of violence against women in Jutarnji list from 2005 to 2015
• Autor: Ana Šimac
• Mentor: Gordana Vilović (mentor)
• Član povjerenstva: Gordana Vilović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zlatan Krajina (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dina Vozab (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; (Odsjek za novinarstvo i medijsku produkciju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Cilj istraživanja bio je saznati koje se etičke neispravnosti najčešće javljaju u hrvatskim dnevnim novinama Jutarnji list u okviru izvještavanja o nasilju nad ženama. Promatrani su isključivo tekstovi o nasilju nad ženama objavljeni u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2015. godine. Rad uključuje pet manjih studija slučaja, svaka studija slučaja sadrži dva do četiri teksta objavljena u Jutarnjem listu o određenom slučaju. Slučajevi su birani prema sljedećim kriterijima: posebno težak ishod, objavljivanje teksta o slučaju na naslovnici Jutarnjeg lista minimalno tri puta, posebna okrutnost prema žrtvi te popraćenost razvoja slučaja od strane novinara Jutarnjeg lista (uhićenja, suđenja i sličnih događaja vezanih za slučaj). Iako uzorak od 15 tekstova nije dovoljan da se rezultati generalizirali na sve tekstove o nasilju nad ženama u Jutarnjem listu, studije slučaja polučile su neke zaključke. Prvenstveno, analiza je pokazala kako je u izvještavanju o svakom od pet analiziranih slučajeva došlo do nekog oblika kršenja novinarske etike. Oko polovice analiziranih tekstova sadrži netočne informacije, dok trećina tekstova sadrži anonimne izvore. Također, naslovi i fotografije uključeni u tekstove o nasilju nad ženama u Jutarnjem listu ponekad krše etičke norme, što je najviše vidljivo u analizi tekstova o slučajevima Kihalić i Podstrana. Dakle, rezultati istraživanja opovrgnuli su hipotezu koja tvrdi da novinari Jutarnjeg o nasilju nad ženama uvijek izvještavaju u skladu s etikom. Kršenje novinarske etike u spomenutim slučajevima u najgorem slučaju može dodatno traumatizirati žrtve i/ili njihove obitelj. Istraživanje ističe glavne prijepore novinarske etike u izvještavanju o nasilju nad ženama.
To su: upotreba anonimnih izvora u tekstovima, te objava netočnih ili nepotvrđenih informacija. U razdoblju od deset godina koje obuhvaća provedeno istraživanje, došlo je do nekih pozitivnih promjena, no glavni je zaključak da etika izvještavanja o nasilju nad ženama u dnevnim novinama Jutarnji list i dalje nije na zadovoljavajućoj razini koja podrazumijeva potpuno poštivanje etičkih smjernica u izvještavanju o nasilju nad ženama.

Sažetak (engleski)

The aim of this research was to find out the most common ethical irregularities in Croatian daily newspaper Jutarnji list within reporting about violence against women. All of the observed newspaper texts in this research were published in Jutarnji list in the period from January 1st, 2005 until December 31th, 2015. The paper includes five minor case studies, each containing two to four newspaper texts about a case, published in Jutarnji list. The cases were selected according to the following criteria: particularly difficult outcome of the violence, the cases are published on the cover of Jutarnji list at least three times in the observed period, the violent act is committed with special cruelty to the victim, journalists are tracking and publishing all subsequent information and events related to the case (arrests, trials etc.) Although the sample of 15 analysed texts is not large enough to generalise the results of the research on all texts about violence against women in Jutarnji list, the research led to few conclusions. Primarily, the research shows that reporting about each of the five analysed cases contained some form of violation of journalism ethics. About half of the analysed texts contained inaccurate information, while one third of analysed texts contained anonymous sources of information. Also, the headlines and photos included in the analysed texts sometimes violate the ethical standards, which is most evident in texts aboout cases Kihalić and Podstrana. The results of the research have denied the main hypothesis, which stated that journalists of Jutarnji list always report on this topic in accordance with ethics. Violation of ethics in such cases can, in the worst case, further traumatize victimes and/or their families. The research also highlights the main ethical irregularities in reporting about crimes against women. Those are: anonymous sources usage in texts and publishing inaccurate or untrusted information. In the ten-year period covered by the conducted research, some positive changes have taken place, but the main conclusion is that the ethics of reporting about violence against women in newspaper Jutarnji list still did not reach the desired level, which implies following all ethical guidelines about reporting on violence against women.

• Ključne riječi: etika izvještavanja; izvještavanje o nasilju; nasilje nad ženama; novinarska etika; anonimni izvori
• Ključne riječi (engleski): ethics in reporting; reporting on violence; violence against women; journalism ethics; anonymous sources
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:162913
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-17 13:56:24