Negativni učinci razmjernog izbornog sustava u Republici Hrvatskoj

diplomski rad

• Naslov (engleski): Negative Effects of the Proportional Electoral System in the Republic of Croatia
• Autor: Zvonimir Matković
• Mentor: Goran Čular (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija; Hrvatska politika/politika europske unije

Sažetak

Izbornom reformom 1999. godine, u Republici Hrvatskoj je uveden razmjerni izborni sustav kojim se nastojalo ostvariti načela stabilnosti vlasti i pravedne predstavljenosti svih društvenih skupina u Hrvatskom saboru. U svrhu ostvarivanja tih načela, donesen je i zakon o izbornim jedinicama kojim se teritorij Republike Hrvatske podijelio na deset izbornih jedinica. Unatoč tome što je izbornim zakonom dopušteno maksimalno odstupanje od -/+5% u broju registriranih birača po izbornim jedinicama, od izbora do izbora svjedočimo sve većim odstupanjima sve većeg broja izbornih jedinica. Tim odstupanjima dolazi do narušavanja prava jednakosti glasa kojeg jamči Ustav Republike Hrvatske, na što je reagirao i Ustavni sud Republike Hrvatske. Uz visoki izborni prag i DʼHondtovu formulu preračunavanja glasova u mandate, nejednaka težina glasa predstavlja glavni uzrok svih negativnih učinaka postojećeg izbornog sustava. No, dok visoki izborni prag i DʼHondtova formula imaju legitimitet u izbornom zakonu i u europskoj izbornoj tradiciji, nejednaka težina glasa, koja vodi nejednakosti prava glasa, krši zakonske norme izbornog zakona kojima bi se trebalo osigurati ustavom zajamčeno pravo jednakog glasa. Prema tome, nejednaka težina glasa predstavlja najozbiljniji problem hrvatskog izbornog zakonodavstva te će u ovom radu biti istraženo u kolikoj mjeri utječe na izborni sustav.

Sažetak (engleski)

Proportional electoral system has been implemented in the Croatian legislation since electoral reform from 1999. The main purpose of this reform was to achieve the principal of stability and the principal of justly parliamentary representativeness of all social groups. In order to enhance these results, Hrvatski sabor (national parliament) has implemented a law that has brought up a new division of 10 electoral constituencies which were widespread over the territory of Republic of Croatia. Despite of -/+5% legally allowed deviations in a number of registered voters among electoral constituencies, we are witnessing a growing number of constituencies which have deviations over 5%. These deviations lead to violation of a constitutional rights of citizens because the Constitution of Republic of Croatia proclaims equal voting right for all Croatian citizens. The Constitutional Court of Republic of Croatia is also familiar with this problem and it has reacted towards to national parliament to solve this irregularity. Alongside with a high elective threshold and D'Hondt method for seats allocation, unequal voting power causes most of the negative effects of the current electoral system. While high electoral threshold and D'Hondt method draw its legitimacy from Croatian electoral law and European electoral tradition, unequal voting power breaks legal norms of electoral law which are implemented in order to ensure a compliance with constitutional equal voting rights. Accordingly, unequal vote power represent the most serious problem of the Croatian electoral legislation and in this paper it will be explored to what extent it affects the Croatian electoral system.

• Ključne riječi: izborni sustav; povijest izbornog sustava; razmjerni izborni sustav; težina glasa; jednakost prava glasa; parlamentarni izbori
• Ključne riječi (engleski): electoral system; history of electoral system; proportional electoral system; voting power; equal voting right; parliamentary elections
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:208596
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-26 09:15:23