Diskurzivne prakse normalizacije i problematizacije pozdrava "Za dom spremni": slučaj spomen-ploče u Jasenovcu 2017. godine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Discursive Practices of the Normalization and Problematision of the "Za dom spremni" Salute: Case of the Commemorative Plaque in Jasenovac 2017
• Autor: Petra Jakovina
• Mentor: Nebojša Blanuša (mentor)
• Član povjerenstva: Nebojša Blanuša (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Hrvoje Jakopović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marina Mučalo (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; (Odsjek za strateško komuniciranje); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-02-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Sve se češće u hrvatskom javnom diskursu govori o povijesti, s naglaskom na četrdesete i devedesete godine prošlog stoljeća. Dva ključna sukoba u tim periodima, Drugi svjetski rat i Domovinski rat, tema su prijepora među političarima, stručnjacima i u javnosti. U toj atmosferi bitno je istražiti kako diskurs političkih aktera utječe na povijesnu relativizaciju i revizionizam te normalizaciju fašizma u društvu. Stoga je cilj ovog istraživanja bilo analizirati diskurzivne prakse normalizacije i problematizacije ustaškog pozdrava ''Za dom spremni'' na slučaju spomen ploče Hrvatskih obrambenih snaga postavljenoj u gradu Jasenovcu u jesen 2016. godine. Glavna jedinica analize u ovom istraživanju su bile izjave političkih aktera u užem i širem smislu, prenesene u šest visoko tiražnih nacionalnih tiskovina, u četiri odabrana perioda tijekom 2016. i 2017. godine. Pritom je korištena kritička analiza diskursa, primjernom trodimenzionalnog modela analize Normalna Fairclougha. Nakon provedene analize zaključeno je kako politički akteri demokršćanskog i/ili konzervativnog spektra svojim izjavama doprinose normalizaciji pozdrava ''Za dom spremni''', tako potičući povijesnu relativizaciju i revizionizam koji vode ka normalizaciji fašizma. Uz to, vidljivo je kako političke prilike također imaju utjecaj na to u kolikoj mjeri dolazi do razvoja takvog diskursa jer je vidljivo kako je diskurs glavnih predstavnika HDZ-a ublažen nakon koaliranja s partnerima koji su lijevo-liberalnih vrijednosti. S druge strane političkog spektra, akteri su konzistentni u osudi diskurzivnih praksi i postupaka koji vode ka normalizaciji fašizma.

Sažetak (engleski)

It is common in Croatian public discourse to talk about history, with the emphasis on the 1940s and 1990s. The two key conflicts in those periods, the Second World War and the Homeland War, are topics of controversy among politicians, experts and the public. In that atmosphere, it is important to explore how the discourse of political actors influences historical relativisation and revisionism as well as the normalization of fascism in the society. Therefore, the aim of this study was to analyze the discursive practices of normalization and problematization of the Ustasha salute "Za dom spremni" in the case of a memorial plaque of the Croatian Defense Force (HOS), set up in the town of Jasenovac in the fall of 2016. The main unit of analysis in this study were the statements of political actors, transposed into six high-circulation national prints, in four selected time periods during 2016 and 2017. For these purposes the critical analysis of discourse was used, in particular, the Fairclough’s three-dimensional analysis model. It was concluded that the political actors of the demochristian and / or conservative spectrum with their statements contribute to the normalization of the greeting "Za dom spremni", and by that, they are encouraging the historical relativization and revisionism that lead to the normalization of fascism. In addition, it is evident that political climate also has an impact on the extent to which such discourse develops, as it is apparent that the discourse of HDZ's main representatives has been mitigated after coalition with left-liberal parties. On the other side of the political spectrum, the actors are consistent in condemning these discursive practices and acts that lead to the normalization of fascism.

• Ključne riječi: analiza diskursa; povijesni revizionizam; normalizacija; Jasenovac; HOS
• Ključne riječi (engleski): discourse analysis; historical revisionism; normalization; Jasenovac; HOS
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:486809
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-11-11 11:18:21