Paginacija

Cyber terorizam i tradicionalne terorističke organizacije - studija slučaja Al-Qaeda
Cyber terorizam i tradicionalne terorističke organizacije - studija slučaja Al-Qaeda
Ana Marasović
U ovom radu se prikazuju elementi cyber terorizma u tradicionalnim terorističkim skupinama na primjeru Al-Qaede. Pojava interneta dovela je do radikalnog zaokreta u funkcioniranju društva na svim razinama, pa tako i u funkcioniranju terorističkih organizacija. Promjene su vidljive u samoj strukturi organizacija. Al-Qaeda pokazuje naznake zamjene tradicionalne hijerarhijske strukture mrežnom, tipičnom za suvremene organizacije. Da bi uspješno nastavila ostvarivati svoje ciljeve,...
Cyberfeminizam i digitalni aktivizam: studija slučaja pokreta  #Metoo
Cyberfeminizam i digitalni aktivizam: studija slučaja pokreta #Metoo
Vlatka Ernečić
Cilj ovog diplomskog rada pod nazivom Cyberfeminizam i digitalni aktivizam: Studija slučaja pokreta #Metoo je istražiti i utvrditi potencijal pokreta #Metoo za donošenje konkretnih rješenja problema seksualnog nasilja nad ženama i poticanjem promjena za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj. S obzirom da se radi o relativno novom i još uvijek nedovoljno istraženom fenomenu, ovaj je pokret tema koja se može kvalitetno istražiti i u širem, ali i u užem kontekstu. Studija slučaja u...
Cyberfeminizam i digitalni aktivizam: studija slučaja pokreta Nisam tražila
Cyberfeminizam i digitalni aktivizam: studija slučaja pokreta Nisam tražila
Mia Planinić
Cilj diplomskog rada bio je utvrditi na koji su način hrvatski medijski portali izvještavali o digitalnom feminističkom pokretu Nisam tražila u čijem je fokusu borba protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja. Analiza sadržaja osvrnula se na otkrivanje fokusa članaka, vrijednosnu orijentaciju članaka prema pokretu i njegovim akterima, kao i vrijednosnu orijentaciju prema žrtvama seksualnog uznemiravanja, te na to spominje li se pokret Nisam tražila u kontekstu digitalnog aktivizma i...
Cyberfeminizam u Hrvatskoj: analiza društvenih mreža portala Vox Feminae i Libela
Cyberfeminizam u Hrvatskoj: analiza društvenih mreža portala Vox Feminae i Libela
Ivona Jarčević
Cyberfeminizam je nastao devedesetih godina i termin je koji opisuje primjenu internetskih tehnologija od strane feministkinja. Ubrzo je prerastao u pokret u kojem je cyber-prostor postao mjesto za istraživanje i prikazivanje različitih sustava opresije i diskriminacije, društvene nejednakosti, mizoginije i mnogih poteškoća s kojima se suvremene žene susreću u svakodnevnom životu. Jedan od glavnih ciljeva cyberfeminizma je dekontrukcija roda i spola, oslobođenje ženske...
DEMOKRATSKI DEFICIT I RAZUMIJEVANJE POLITIČKOG SUSTAVA EUROPSKE UNIJE
DEMOKRATSKI DEFICIT I RAZUMIJEVANJE POLITIČKOG SUSTAVA EUROPSKE UNIJE
Miroslav Juranek
Demokratski deficit može se definirati kao nedostatak demokracije u političkim odlukama i institucijama. U znanstvenim krugovima već dugo se raspravlja o demokratskom deficitu u Europskoj uniji, a različiti autori pritom iznose međusobno suprotstavljene argumente, neke protiv teze o manjku demokracije u Europskoj uniji, a neke toj tezi u prilog. Ovaj završni rad nadovezuje se na postojeću literaturu o demokratskom deficitu u Europskoj uniji i koristeći se podacima o izlaznosti...
DJELOTVORNOST KORIŠTENJA SREDSTAVA IZ EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ NA PRIMJERU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
DJELOTVORNOST KORIŠTENJA SREDSTAVA IZ EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ NA PRIMJERU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Helena Sedlaček
Pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz ESI fondova. Programsko razdoblje 2014. - 2020. u prvi je plan stavilo novi zakonodavni okvir za pet fondova, koji ulaze u djelokrug kohezijske, zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarske politike EU. Jedno od najvažnijih područja javne politike EU za projekte usmjerene ka realizaciji gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije na cjelokupnom području EU je kohezijska...
DRŽAVNE POTPORE U RAZDOBLJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA: STUDIJA SLUČAJA KRIZA COVID-19
DRŽAVNE POTPORE U RAZDOBLJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA: STUDIJA SLUČAJA KRIZA COVID-19
Marina Fabriš
Pravo Europske unije u načelu zabranjuje državne potpore, međutim ova zabrana nije apsolutna niti bezuvjetna i u određenim uvjetima državne potpore mogu biti dopuštene i opravdane. Slijedom navedenog, ovaj rad se bavi iznimkama koje dopuštaju državne potpore. U radu se analizira pravna pozadina državnih potpora, odnosno temelji stvaranja zajedničkog jedinstvenog tržišta, kao i uloga tržišnog natjecanja u europskom zakonodavstvu te način na koji relevantne pravne norme...
De-teritorijalizacija moći - novi mediji i digitalna tržišna komunikacija na primjeru start up-a Zizoo
De-teritorijalizacija moći - novi mediji i digitalna tržišna komunikacija na primjeru start up-a Zizoo
Lada Sekulić
Pojavom globalizacije pojavili su se novi komunikacijski obrasci tržišne komunikacije koja je u osnovi promijenila način na koji se tvrtke obraćaju svojim publikama. Zahvaljujući digitalnim kanalima komunikacije tvrtke stoga dobivaju potencijal za utjecaj na globalnom tržištu neovisno o tvojoj teritorijalnoj prisutnosti. Ipak, digitalni kanali za tržišnu komunikaciju svoj povećani tržišni utjecaj ne postižu jednako među publikama svih dobnih skupina. Ovaj diplomski rad...
Demografski pritisci i mirovinski sustav Hrvatske: razdoblje nakon ulaska u Europsku uniju
Demografski pritisci i mirovinski sustav Hrvatske: razdoblje nakon ulaska u Europsku uniju
Brian Joseph Piplica
Mirovinski sustav Hrvatske dugi niz godina suočava se s problemom neodrživosti, niskim realnim prosjekom iznosa mirovina te sveukupnim nezadovoljstvom umirovljenika. Postoje brojni razlozi zašto do toga dolazi, a u literaturi se navode financijsko-sistemski te demografski razlozi kao glavna podjela uzroka problema sustava. Također, važno je analizirati kako se mirovinski sustav u RH mijenjao tijekom godina (počevši od reforme 2002.) te je li se situacija promijenila nakon ulaska u EU....
Demokracija i totalitarizam u političkom mišljenju C. Leforta
Demokracija i totalitarizam u političkom mišljenju C. Leforta
Karla Glučina
Refleksija o vlasti upravlja političkim mišljenjem Claudea Leforta. Kako je za svako društvo konstitutivna podjela, vlast je potrebna kako bi se društvu otvorio put stvarnosti i dao identitet. Time svaka vlast ima simboličku efikasnost. Prema Claudeu Lefortu demokracija je jedini režim koji razmak između simboličkoga i zbiljskoga označuje praznim mjestom: pojmom vlasti koje se nitko ne može domoći te koje društvo navodi na iskušavanje vlastitog ustanovljenja. U trenutcima krize...
Demokracija u državama bivše Jugoslavije
Demokracija u državama bivše Jugoslavije
Lara Horvat
Raspadom Savezne Federativne Republike Jugoslavije 1992. nastalo je šest samostalnih država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija. Od samostalnosti, šest država krenulo je kroz proces demokratizacije. Ovaj rad analizira stanje demokracije od 1992. do 2024. godine koristeći podatke iz Freedom Housea, neprofitne organizacije koja nadgleda svjetsku slobodu i demokratsko upravljanje.
Demokratski izazovi i tranzicija u Mađarskoj
Demokratski izazovi i tranzicija u Mađarskoj
Petra Žugaj
Demokratski izazovi i tranzicija u Mađarskoj pod vodstvom Viktora Orbana predstavljaju složenu temu koja uključuje preispitivanje tradicionalnih demokratskih normi i vrijednosti u zemlji. Od dolaska na vlast 2010. godine, Orbanova vlada je usvojila niz politika koje su promijenile političku, pravosudnu i medijsku scenu u Mađarskoj, što je dovelo do zabrinutosti međunarodne zajednice i unutar Europske unije. Ove promjene uključuju konsolidaciju moći, ograničavanje neovisnosti...

Paginacija