Paginacija
-
-
Foucaultov utjecaj na oblikovanje jezika identitetskih politika
-
Aleta Malinović Foucault se u Americi kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća, kao intelektualna zvijezda, pojavljuje u trenutku kada lijevi spektar akademske zajednice traži teoriju koja bi na sveobuhvatan način mogla objasniti probleme specifične za američko društvo, ne oslanjajući se na marksističke koncepte poput klase. U svojoj briljantnim radovima, Michel Foucault nudi jedan novi način koncipiranja lijeve političke misli, temeljene na pojedincu i njegovoj potrazi za samo-transformacijom...
-
-
Francuska vanjska politika za vrijeme de Gaullea
-
Matija Nemec Francuska vanjska politika za vrijeme De Gaullea je rad koji prikazuje vanjsku politiku Francuske u godinama od 1958. do 1969., isto tako govori o njenim uzrocima i posljedicama. Opisuje politiku koju je kreirao sam predsjednik Charles De Gaulle, te objašnjava način na koji je ona funkcionirala. Vanjsku politiku francuske u periodu predsjednika De Gaullea možemo promatrati kroz prizmu povijesnog konteksta, osobnog utjecaja samog predsjednika De Gaullea, ali i odnosima u međunarodnom...
-
-
French foreign policy from Mitterrand to Hollande: Change or Continuity?
-
Apolonija Rihtarić This research tried to identify the major features of French foreign policy by studying the foreign policies of the last four French presidents: François Mitterrand (1981-1995), Jacques Chirac (1995-2007), Nicolas Sarkozy (2007-2012) and François Hollande (2012-2017). This was done by examining key allocutions delivered by the French presidents over the period of 1981-2017, as well as archives and the official documents of the French government. It has been shown that the foreign policy of...
-
-
Funkcionalnost i djelovanje civilne zaštite Republike Hrvatske tijekom COVID-19 pandemije
-
Mia Mišić Pandemija bolesti COVID-19 zahvatila je čitav svijet u zavidno kratkom roku. Prisutnost virusa u brojnim je državama iznjedrila posljedice vidljive u gotovo svim sferama društva koje se, djelomično ili većinski, pripisuju neadekvatnim sustavima upravljanja krizama. Upravljanje i djelovanje sustava civilne zaštite Republike Hrvatske, kao primarnog aktera ove zdravstvene krize, u fokusu je ovoga istraživanja. Iako je čitav sustav civilne zaštite bio aktiviran kao platforma za...
-
-
GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ I GEOPOLITIČKI ZNAČAJ GRADA ZAGREBA
-
Vedran Šušković Ovaj završni specijalistički rad, a obzirom na postavljeno istraživačko pitanje, za cilj istraživanja odredio je da se kombinacijom različitih dostupnih indeksa izradi vlastiti model indeksiranja i prikaz globalne (odnosno regionalne) moći grada Zagreba. Kroz opisivanje geografskih, povijesnih i administrativnih datosti, koje služi kao priprema za trorazinsku analizu (analiza geostrateškog položaja, analiza potencijalnih sigurnosnih izazova i analiza geopolitičkog značaja)...
-
-
Gastronomska ponuda kao motiv turističke posjete Južnoj Dalmaciji
-
Ana-Marija Jelčić Hrana i kuhinja postali su važni elementi u promociji i diferencijaciji turističkih odredišta. Brendiranje turističkog odredišta ima za cilj učiniti destinaciju privlačnijom i konkurentijom na turističkom tržištu. Hrana se može koristiti kao faktor u strategiji brendiranja destinacije, kako bi se stvorila konkurentnost kroz ponudu autentičnih lokalnih proizvoda. Svrha ovoga istraživanja je pokazati utjecaj koji gastronomija ima na turisičku posjećenost Južne Dalmacije....
-
-
Genealogija upravljanja pandemijom u Hrvatskoj
-
Viktor Meczner Cilj ovog diplomskog rada bio je izvesti genealogiju izvanrednog stanja u kojemu se Hrvatska našla kroz posljednje dvije godine (2020-2022). Genealogija se izvodi kroz teorijski okvir relevantnih autora kao što su Foucault, Deleuze, Illich, Agamben i Esposito. Kombinirani teorijski okvir objašnjava kako biomoć i biopolitika, ali i različite s njima povezane koncepcije, pomažu u razumijevanju upravljanja pandemijom korona virusa u Hrvatskoj. Analiza upravljanja pandemijom u Hrvatskoj...
-
-
Generacijske razlike i digitalne tehnologije - primjer Večernjeg lista
-
Mateja Ježovita Kako digitalizacija ide korak naprijed, sa sobom povlači i novinarstvo. Zato nas je zanimalo kako se novinari različitih generacija u dnevnim novinama Večernjem listu nose s trendovima u izvještavanju, odnosno postoji li kakav jaz između mlađih i starijih kolega po tom pitanju. Ovakvo istraživanje u Hrvatskoj još nije napravljeno pa je i to bio jedan od povoda da se provede. Koristili smo se metodom nestrukturiranog intervjua koji je za ovo istraživanje bio najpogodniji jer nam je...
-
-
Generacijski jaz iz perspektive generacije Z - analiza odabranih video objava na TikToku
-
Lorena Palić Cilj ovog diplomskog rada je dobiti uvid u načine na koje generacija Z komunicira generacijski jaz na društvenoj mreži TikTok. Rad obuhvaća analizu generacija s posebnim naglaskom na Milenijalce i Generaciju Z, kao i na utjecaj digitalnog okruženja na njihove karakteristike i međusobnu komunikaciju. Kroz kvalitativnu analizu sadržaja s TikTok platforme, rad istražuje kako generacija Z komunicira generacijski jaz i izražava svoj identitet. Glavni nalazi istraživanja pokazuju da je...
-
-
Genocid i zločin protiv čovječnosti prilikom agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
-
Slavko-Antonio Boras Rad se bavi fenomenom genocida, genocidnih politika, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja u kontekstu Domovinskog rata i Rata u Bosni i Hercegovini prilikom vojne agresije na te zemlje početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Rad nastoji teorijski objasniti pojam genocida kroz različite pristupe, definicije, i autore koji su se bavili tom temom, pokazati što je to genocid u praksi i kako je izgledala primjena politika genocida kroz povijest, te zatim primijetiti...
-
-
Genocid u Ruandi i Ujedinjeni narodi
-
Silvio Legradi Potreba da se istraži uloga Ujedinjenih naroda u genocidu u Ruandi 1994. godine vrlo
je bitno istraživačko pitanje ako uzmemo u obzir da je sama svrha postojanja iste organizacije
sprječavanje nastanka takvih događaja. Skoro 28 godina nakon što se tragičan događaj u
povijesti Ruande dogodio možemo objektivno sagledati situaciju i provesti kronološko
istraživanje. Provedene su mnoge stručne analize navedenog događaja, no možda jedna od
najrelevantnijih je ona iz 1999....
-
-
Geografska distribucija moći i "zidovi" kao posljedica nejednakosti
-
Lara Kvesić Geografska distribucija moći u današnjem svijetu posljedica je globalizacije koja je danas na rubu „krize identiteta“. Vrata koja je globalizacija otvorila, u budućnosti, postaju zidovi koji se podižu. Kroz povijest zidovi su bili bedemi koji su se rušili, međutim, 21. st. donosi preko 10 000 kilometara fizičkih barijera koje se postavljaju pred stanovništvom. Stanovništvo je podijeljeno na bogato i siromašno, a zemlje se sve više i više povlače unutar sebe. Zidovi postaju...
Paginacija