Paginacija

Kako su online platforme promijenile glazbenu industriju
Kako su online platforme promijenile glazbenu industriju
Nera Tomljenović
Razni trendovi, različiti glazbeni žanrovi, promjene u kulturi, digitalizacija i globalizacija donijeli su velike promjene u glazbenoj industriji te je doveli do stadija u kojemu je ona sada. Digitalizacija je dovela do najvećih promjena u načinu konzumacije sadržaja, konkretnije glazbe, te glazbene promocije. Društvene mreže su postale ključni alat za samo-promociju glazbenika te nužni čimbenik za dugotrajni uspjeh i relevantnost na sceni. Ukoliko glazbenici uz svoje timove...
Kako vrsta režima utječe na prosvjedno ponašanje? Komparativna analiza studentskih prosvjeda 1968. i 2009. godine
Kako vrsta režima utječe na prosvjedno ponašanje? Komparativna analiza studentskih prosvjeda 1968. i 2009. godine
Ana Čelar
Prosvjedi su izrazito važan oblik političkog ponašanja; oni predstavljaju javni kanal kroz koji građani mogu izraziti svoje mišljenje, nezadovoljstvo i zahtjeve. Njihova učestalost i raznolikost u društvu pomažu u održavanju demokratskog okvira jer prisiljavaju vlast da sasluša glas naroda. Kroz povijest, mnoge pozitivne promjene i reforme proizašle su iz napora upornih prosvjednika koji su utjecali na javno mnijenje - i potaknuli donositelje odluka da reagiraju. Istraživanje...
Kampanja o referendumu o ustavnoj definiciji braka u Večernjem listu i Jutarnjem listu 2013.
Kampanja o referendumu o ustavnoj definiciji braka u Večernjem listu i Jutarnjem listu 2013.
Maja Hanžeković
U Hrvatskoj je 1. prosinca 2013. godine održan referendum o ustavnoj definiciji braka, i to na poticaj građanske inicijative U ime obitelji. Na referendumu se odlučivalo o prijedlogu da se postojeća definicija braka iz Obiteljskog zakona, o tome da je brak zajednica između žene i muškarca, prenese u Ustav. Kampanji uoči referenduma, ali i samoj analizi rezultata s birališta, hrvatski su mediji dodijelili velik prostor. Osim što se radilo o tek trećem referendumu od hrvatske...
Kapacitet povlačenja sredstava iz EU fondova i kohezijska politika: usporedba Hrvatske i Slovenije
Kapacitet povlačenja sredstava iz EU fondova i kohezijska politika: usporedba Hrvatske i Slovenije
Ivona Koren
Ovaj diplomski rad bavi se kapacitetom povlačenja sredstava iz strukturnih fondova Europske Unije, njenom Kohezijskom politikom te analizom uspješnosti Hrvatske i Slovenije na području apsorpcije EU sredstava. U ovom kontekstu, apsorpcijski kapacitet se najlakše definira kao sposobnost upijanja financijskih sredstava koja nekoj zemlji stoji na dispoziciji. Kohezijska politika, kao glavna investicijska politika EU, za cilj ima smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika...
Kapitalistička regulacija intime
Kapitalistička regulacija intime
Karlo Vedak
U posljednjih trideset godina svjedočimo rastu popularnosti queer teorije i sve većoj političkoj relevantnosti pokreta za prava LGBTIQ*+ osoba te s njim povezanih tema. U isto vrijeme, kao posljedica financijske krize 2008. godine, odvija se rehabilitacija marksističke misli koja je 90-ih evakuirana s političkog i akademskog reljefa uslijed urušavanja realsocijalističkih režima. Na marginama obje teorije i pokreta počinje se facilitirati dijalog između marksizma i queera s ciljem...
Karakteristike izvještavanja o vršnjačkom nasilju u medijima: Jutarnji list vs. Večernji list
Karakteristike izvještavanja o vršnjačkom nasilju u medijima: Jutarnji list vs. Večernji list
Lorena Nogić
Glavni cilj istraživanja bio je ispitati kako dnevne novine: Jutarnji list i Večernji list izvještavaju o vršnjačkom nasilju te koje su njihove razlike u izvještavanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 21 teksta objavljenog u navedenim novinama u razdoblju od 1.10.2015. godine do 31.12.2015. godine. Primjenjena je kvantitativna analiza sadržaja, analiza koja se temelji na objektivnosti, pouzdanosti, valjanosti, mogućnosti generalizacije i testiranju hipoteza. U istraživanje...
Karakteristike naslova u rubrikama Politika i Showbiz u dnevniku 24sata i 24sata.hr
Karakteristike naslova u rubrikama Politika i Showbiz u dnevniku 24sata i 24sata.hr
Nikolina Živković
Glavni cilj ovog rada je kvalitativnom i kvantitativnom analizom sadržaja kroz studiju slučaja dnevnika 24sata istražiti postoji li razlika u uređivačkoj politici između rubrika Politika i Showbizz, koriste li urednici tabloidni stil uređivanja i kada pišu o političkim temama te koliko učestalo su ti tekstovi naslovljeni senzacionalistički naslovima. Analizirani su svi tekstovi objavljeni u tiskanom izdanju novina u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2021. godine u rubrikama...
Karakteristike opreme novinskih priloga u izvještavanju o zdravstvu na primjeru Jutarnjeg lista, Večernjeg lista i 24sata u 2018. godini
Karakteristike opreme novinskih priloga u izvještavanju o zdravstvu na primjeru Jutarnjeg lista, Večernjeg lista i 24sata u 2018. godini
Ivan Pavić
Kvalitativnom i kvantitativnom analizom sadržaja pokušale su se utvrditi karakteristike novinske opreme u novinskim prilozima na temu zdravstva u tri najnakladnije novine u Hrvatskoj – Jutarnjem listu, Večernjem listu i 24sata. Analiza sadržaja obuhvatila je novinske priloge na temu zdravstva objavljene u novinama u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine. Taj period je odabran jer je zdravstvo bilo tema zbog mnogih problema koji su se isticali u medijima. Analizirana je...
Karakteristike vanjske politike Europske unije i građanski rat u Siriji
Karakteristike vanjske politike Europske unije i građanski rat u Siriji
Matej Suman
Građanski rat u Siriji eskalirao je iz sukoba između prosvjednika protiv autoritarnog sirijskog režima i predsjednika Sirije Bašara al-Asada 2011. godine te traje još i danas. S vremenom se rat u Siriji pretvorio u najveću humanitarnu katastrofu od Drugog svjetskog rata. Na valu Arapskog proljeća građani su zahtijevali demokratske slobode i slabljenje stiska u kojem je autoritarni režim držao Siriju. U ratu su se sukobile opozicijske frakcije, Kurdi, teroristi Islamske države i...
Kategorije selekcije vijesti u televizijskim prilozima o koronavirusu
Kategorije selekcije vijesti u televizijskim prilozima o koronavirusu
Sara Tomašković
Pandemija koronavirusa drastično je utjecala na naše živote i promijenila ih korjenito. Mediji su postali vrlo važan čimbenik informiranja o novim epidemiološkim mjerama koje su donesene i kojih se društvo treba pridržavati. Razmatranjem teorije selekcije vijesti, u ovome radu utvrdila sam koje faktore selekcije vijesti su nacionalne televizije u Hrvatskoj koristile prilikom izrade priloga o ključnim trenucima u razvoju situacije s koronavirusom u Hrvatskoj. Istraživanje sam...
Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska: kontroverze
Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska: kontroverze
Lana Telenta
Odnos Nezavisne Države Hrvatske i Katoličke crkve ne može se sagledati u kontekstu crnog i bijelog. Postoje značajni dokazi koji nam ukazuju da je crkva, a i njezin kler bio umiješan u rad ustaškog režima. S druge strane, postoje mnogobrojni primjeri djelovanja crkvene hijerarhije koji ukazuju na suprotno. Činjenica je da su ustaše u Crkvi vidjele svog prirodnog saveznika, dovoljno moćnog da se oslone na njegovu pomoć u svojim težnjama za stvaranje hrvatske države. No u tom...
Katolički fundamentalizam kao radikalna ideologija u suvremenoj Hrvatskoj: izvori, akteri, središnje ideje
Katolički fundamentalizam kao radikalna ideologija u suvremenoj Hrvatskoj: izvori, akteri, središnje ideje
Mirta Matijević
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve veće radikalizacije hrvatske politike i javnog prostora. Radikalizacija u Hrvatskoj očituje se u pojavi sve većeg broja nekad marginalnih aktera koji svojim djelovanjem ubrzavaju nastanak i perpetuiranje ideja katoličkog fundamentalizma. U ovom sam radu pomoću kritičke analize diskursa koju su razvili Chantal Mouffe i Ernesto Laclau odlučila istražiti je li katolički fundamentalizam kao radikalna ideologija karakterističan isključivo...

Paginacija