Paginacija

Antisemitizam u propagandi NSDAP-a
Antisemitizam u propagandi NSDAP-a
Marina Rukavina
Ovaj rad razmatra način na koji je propaganda od strane Nacionalsocijalističke stranke u Njemačkoj kroz jedan totalitarni sustav od kolijevke pa do groba poticala produbljivanje antisemitizma koji je bio rasprostranjen i prihvaćen do neviđenih mjera u njemačkom društvu. Propaganda je u tom totalitarnom sustavu zahvaćala sve slojeve društva, ni spol ni uzrast nisu bili dani uvjeti već je širila govor mržnje putem slikovnica za djecu, školskih udžbenika, dnevnih novina, razglasa,...
Antisemitska propaganda nacističke Njemačke u tisku Trećeg Reicha
Antisemitska propaganda nacističke Njemačke u tisku Trećeg Reicha
Sara Skejo
Konsolidacijom političke moći i eliminiranjem opozicije nacistički je režim uspostavio kontrolu javne i privatne sfere. Pritom se koristio propagandom kao sredstvom pristupa masama, a nadzorom masovnih medija omogućio širenje antisemitske poruke koja postaje prisutna u svakodnevnom životu nacije. Pridajući veliku pozornost javnom mnijenju nacisti su utjecali na stavove populacije i osiguravali provođenje radikalne politike temeljene na segregaciji, diskriminaciji i posljedično,...
Artikulacija ideoloških rascjepa u govorima Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka: analiza diskursa 2012. - 2016.
Artikulacija ideoloških rascjepa u govorima Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka: analiza diskursa 2012. - 2016.
Marina Čosić
Osnovna svrha ovog rada bila je utvrditi kako su Tomislav Karamarko i Zoran Milanović artikulirali ideološke rascjepe u svojim govorima (2012.-2016.) i time utjecali na već postojeću podjelu u hrvatskom društvu. Stalnim podsjećanjem na hrvatsku prošlost, Tomislav Karamarko produbio je rascjep između domoljuba i komunista odnosno „onih koji Hrvatsku nikada nisu željeli“. Zoran Milanović je svojim nesnalaženjem pridonio produbljivanju tog rascjepa. Posljedica takve politike...
Autoritarna obilježja vladavine Nursultana Nazarbajeva
Autoritarna obilježja vladavine Nursultana Nazarbajeva
Sara Mazić
Rad ne sadrži sažetak.
Autoritarne tendencije predsjednika Viktora Janukovića
Autoritarne tendencije predsjednika Viktora Janukovića
Helena Beg
Četvrti ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič, dolazi na mjesto predsjednika 2010. godine. Za razliku od svojeg prethodnika, Viktora Juščenka, koji je pokazao demokratičniju vladavinu, Janukovičeva administracija usvojila je autoritarnu politiku koja ju je ideološki udaljila od Europske unije. Janukovičeva neodlučna vanjska politika stvorila je destabilizacijski potencijal koji je prouzročio masovne demonstracije zbog kojih je Janukovič odstupio s vlasti. Rad tematizira sve...
Barijere zapošljavanju izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj
Barijere zapošljavanju izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj
Antonio Tičak
Prihvaćanjem europskog azilnog aquisa Republika Hrvatska je uskladila pitanja migracija i integracije osoba pod međunarodnom zaštitom u svoje društvo sa pravnom stečevinom Europske Unije. Implementacija zakonodavnog okvira po pitanju integracije ovih osoba društvo, s naglaskom na integraciju u tržište rada ne znači da će sustav funkcionirati bez uključivanja svih aktera koji sudjeluju u procesu integracije jer su dimenzije integracije povezane. Izostanak sustava integracije u...
Benjaminovo razumijevanje modernosti
Benjaminovo razumijevanje modernosti
Petar Ljubić
Industrijska i Francuska revolucija stvorili su uvjete za razvoj moderniteta. Industrijskom revolucijom došlo je do masovnog tržišta i gomilanja ljudi u gradovima, a Francuska revolucija najavila je masu kao važnog političkog aktera. Walter Benjamin opisuje te dvije pojave kao ključne točke europskog devetnaestog stoljeća. Čovjek moderniteta nalazi se u stanju blaziranosti, a kolektivni osjećaj je melankolija. Njena prisutnost ima dva ishoda: jedan je pražnjenje ljudskog duha i...
Berlinske krize 1948. i 1961. godine u kontekstu Hladnog rata
Berlinske krize 1948. i 1961. godine u kontekstu Hladnog rata
Borna Kušec
Iako postoji opsežna literatura koja se bavi problematikom kriznih situacija nastalih tijekom Hladnog rata, Berlin ipak ostaje zapamćen kao žarišna točka Europe i vrhunac tog dugotrajnog političkog sukoba. Bilo je jasno da poslijeratna utrka za Berlin 1945. godine, kao i podjela sfera političkog utjecaja, nisu nagovještavale miran rasplet događaja između Zapadnih saveznika i sovjeta. U konačnici, na ljeto 1948. godine višegodišnje tenzije, koje tinjaju od Konferencije u Jalti...
Bečka Konvencija i suvremeni diplomatski odnosi: potreba za redefiniranjem diplomatskih imuniteta i privilegija
Bečka Konvencija i suvremeni diplomatski odnosi: potreba za redefiniranjem diplomatskih imuniteta i privilegija
Ana Kuharić
U radu se analiziraju pravni akti kojima su regulirani diplomatski odnosi, posebno Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, čijom su kodifikacijom i potpisivanjem od većine subjekata međunarodne zajednice formalizirana pravila vezana za suvremeno obavljanje diplomatske prakse. Posebno se problematizira pravna regulacija diplomatskih imuniteta i privilegija te slučajevi njihove zloupotrebe. U tom kontekstu u radu se nastoji odgovoriti na pitanje odgovaraju li pravne regulacije...
Bilateralni odnosi Francuske i Njemačke za vrijeme Hladnog rata kao temelj suvremenih međunarodnih političkih odnosa: sigurnosni aspekt
Bilateralni odnosi Francuske i Njemačke za vrijeme Hladnog rata kao temelj suvremenih međunarodnih političkih odnosa: sigurnosni aspekt
Maja Taradi
Svrha ovog rada jest prikazati vaţnost sigurnosne suradnje izmeĊu Francuske i Njemaĉke za vrijeme Hladnog rata kako bi se bolje shvatio utjecaj njihovog odnosa na oblikovanje suvremene europske sigurnosne scene. Naime, nakon Drugog svjetskog rata glavni cilj francuske sigurnosne politike bio je da se Francuska ponovno etablira kao velika sila na meĊunarodnoj sceni i da nadzire Njemaĉku, no zbog materijalnih ograniĉenja taj cilj nije mogla postići sama već kroz proces europske...
Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1991. - 2017.
Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1991. - 2017.
Ines Mišić
Suvremeni odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine posljedica su povijesne, političke, kulturne i gospodarske povezanosti dviju država. Bosna i Hercegovina glavni je strateški i gospodarski partner Republike Hrvatske čija trgovinska razmjena iznosi gotovo 1,6 milijarde kuna. Osim toga, Republika Hrvatska potpisnica je Daytonskog sporazuma koji čini temelj političke podjele, strukture vlasti te Ustava Bosne i Hercegovine. Glavni izazovi i otvorena pitanja su utvrđivanje granice...
Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i Crne Gore
Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i Crne Gore
David Čović
U radu se obrađuje tema bilateralnih odnosa Republike Hrvatske i Crne Gore. Prikazan je kratki presjek nastanka međunarodnih odnosa i njihovog razvoja kao i teorije međunarodnih odnosa od antičkih filozofa pa sve do modernih mislioca i osnivanju prvih specijaliziranih institucija za međunarodne teoriju i međunarodne odnose. U radu se pruža objašnjenje liberalističke i realističke međunarodne teorije. Objašnjen je pojam malih država i analizirana vanjska politika istih....

Paginacija