Institucionalni razvoj kohezijske politike Europske unije u Hrvatskoj (2013.-2018.)

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Institutional Development of the EU Cohesion Policy in Croatia (2013-2018)
• Autor: Tomislava Bradić
• Mentor: Hrvoje Špehar (mentor)
• Član povjerenstva: Hrvoje Špehar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Igor Vidačak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristijan Kotarski (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Kohezijska politika Europske unije politika je koja ima za cilj smanjiti gospodarske i socijalne razlike među državama članicama s ciljem poticanja regionalnog razvoja i smanjenja postojećih razlika između regija. Republika Hrvatska je službeno postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine, što je činilo otegotnu okolnost zbog toga što se našla u središtu europskih politika pri samom kraju jednog proračunskog razdoblja, a na pragu novog. U ovom radu daje se pregled institucionalnog razvoja kohezijske politike, kao jedne od ključnih politika Europske unije. Dio je to europskog projekta osmišljenog u svrhu razvoja države članice shodno njezinom dosadašnjem stanju, a u cilju smanjenja nejednakosti u odnosu na ostale države članice. Po pitanju potrebe oblikovanja kvalitetnih i svrshishodnih projekata i njihove provedbe još uvijek ''vodimo borbu'', naročito kada je riječ o apsorpcijskom kapacitetu ESI fondova. Cilj rada je prikazati kakav je bio razvojni put RH, ukazujući na čimbenike koji joj i danas koče razvoj. Uočeni su problemi neadekvatne podjele statističkih regija, precentralizirane javne uprave, nedovoljno razrađene evaluacijske strategije, te manjak educiranog i kompetentnog kadra angažiranog u okviru kohezijske politike EU u Hrvatskoj.

Sažetak (engleski)

The main goal of the EU cohesion policy is the reduction of economic and social disparities between EU member states, that result in regional development and reduction of existing disparities between regions. The Republic of Croatia formally became a member of the European Union on the 1st of July 2013, which made it difficult, because it was near the end of one budgetary period and on the threshold of a new one. This paper reviews the institutional development of the EU cohesion policy in Croatia. This is part of a European project designed to develop a member state in accordance with its current state and in order to reduce inequality compared to other EU member states. In terms of the need to design quality and purposeful projects and implement them, as a new member state we are still "fighting", especially when it comes to the question of ESI funds absorption capacity. The aim of this paper is to show the development path of the Republic of Croatia, pointing out the factors that still hinder its development. Problems of the inadequate division of statistical regions, pre-centralized public administration, insufficiently developed evaluation strategies, and a lack of educated and competent staff engaged in EU cohesion policy in Croatia were noted after the conducted analysis.

• Ključne riječi: kohezijska politika; Europska unija; ESI fondovi; Republika Hrvatska; apsorpcijski kapacitet
• Ključne riječi (engleski): cohesion policy; European Union; ESI funds; Republic of Croatia; absorption capacity
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:446416
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-08 09:26:39