Odnos političke fikcije i javnog diskursa u Hrvatskoj na primjeru "Sluškinjine priče"

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Relationship of Political Fiction and Public Discourse in Croatia: The Case of The Handmaid's Tale
• Autor: Kristina Vrdoljak
• Mentor: Marijana Grbeša-Zenzerović (mentor)
• Član povjerenstva: Marijana Grbeša-Zenzerović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Domagoj Bebić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Viktorija Car (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Djela nastala u žanru znanstvene fantastike rezoniraju s vremenom u kojem su stvorena istovremeno nudeći alternativne vizije svijeta. Popularnost žanra posljednjih je deset godina u porastu te medijske kompanije imaju visoka ulaganja u marketing takvih proizvoda. Veza između popularne kulture i političkog ponašanja pobuđuje interes akademske zajednice te se uvelike proučava na koji način publike usvajaju informacije iz narativa te što s njima rade. Kada se pojavila Hulu-ova adaptacija distopijskog romana „Sluškinjina priča“ kanadske spisateljice Margaret Atwood, ikonografija serije se ubrzo proširila i kao ikonografija prosvjeda. Međutim, to nije ostao jedinstven nacionalni fenomen već su ga preuzele i druge zemlje diljem sviijeta. U ovom radu proučava se na koji način se dogodilo simboličko preuzimanje te kako je diskurzivna igra uvjetovala širenje poruka prosvjeda. Svi prosvjedi su osim kostima imali još jednu zajedničku crtu, zastupali su prava žena. Analizira se diskurzivno posuđivanje iz narativa „Sluškinjine priče“ od strane prosvjednica te medijsko izvještavanje o prosvjedu za ratifikaciju Istanbulske konvencije u Zagrebu, na kojem su se pojavile prosvjednice odjevene u navedene kostime. Za analizu je odabrano devet medijskih portala koji su izvjestili o održanom prosvjedu. Osim toga analizira se i komunikacija prosvjednica s njihovom publikom putem Facebook stranice udruge koja je isti prosvjed organizirala te Facebook događaja putem kojeg je prosvjed oglašen. U radu se zaključuje kako je najvažnija točka interdiskurzivnosti i za medijski i za diskurs prosvjednica bila ikonografija preuzeta iz serije „Sluškinjiina priča“. Mediji nisu bili dovoljno upoznati s narativom serije te joj nije posvećeno dovoljno pažnje. Poruka koju su prosvjednice pokušale oblikovati intertekstualnošću stoga nije u potpunosti zaživjela te je bila razumljiva samo uskoj publici.

Sažetak (engleski)

Works of science fiction resonate with the time of their making simultaneously offering alternative visions of the world. Popularity of the genre has been in rise for the past decade and the media companies have invested vastly in marketing such products. The connection between popular culture and political behavior keeps arousing interest in the academic community. The ways audience adopts information from narratives and what they do with them is largely explored. When HULU adaptation of the novel „Handmaids Tale“ written by a Canadian author Margaret Atwood appeared, shows iconography spread quickly becoming a symbol of the protests at the time. But the event did not remain a national (American) phenomenon and it was soon adopted by other countries around the world. This paper examines the way this co-opting happened and how did the discursive play condition dissemination of the protest message. All the protests had one thing in common – they pleaded woman’s rights. The paper analyses discursive borrowing from the narrative „Handmaids Tale“ by the protest group and media reporting about the protest for ratification of Istanbul Convention in Zagreb, where protesters appeared in named costumes. Nine media outlets that have reported on the protests have been chosen for the analysis. Paper also analyses communication of protestors with their audience via Facebook page of the main event organizers, and Facebook event which they used to for inviting others to protest. In conclusion, the most important point of interdiscursivity, as for media discourse and discourse of protestors goes, was the borrowed iconography from the show „Handmaids Tale“. The media were not familiar with the narrative of the show and did not spare much time explaining it. The message protestors tried to shape through intertextuality didn't reach it's full potential and was understandable only to a selected audience.

• Ključne riječi: kritička analiza diskursa; medijski diskurs; prosvjed; sluškinje ustaju
• Ključne riječi (engleski): critical discourse analysis; media discourse; protest; handmaids tale
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:802845
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-10-26 12:11:17