Feministički pokreti u Republici Hrvatskoj na primjeru "#SpasiMe" i "#PrekinimoŠutnju"

diplomski rad

• Naslov (engleski): Feminist Movements in the Republic of Croatia: A Case Study of "#SpasiMe" and "#PrekinimoŠutnju"
• Autor: Gea Ujčić
• Mentor: Tena Perišin (mentor)
• Član povjerenstva: Tena Perišin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gordana Vilović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dunja Majstorović Jedovnicki (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-06-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Svrha ovog diplomskog rada bila je prikazati dva feministička pokreta u Republici Hrvatskoj, #SpasiME i #PrekinimoŠutnju. Specifičnost oba pokreta leži u činjenici da su nastali putem društvenih mreža, a zaživjeli i u ''stvarnom svijetu'' koristeći cyberfeminsitičke strategije za artikulaciju vlastitih zahtjeva (zahtjev za sprječavanje nasilja u obitelji i zahtjev za poštivanje prava pacijentica na bezbolne i humane ginekološke zahvate). Osim prikaza samih pokreta rad se bavio i njihovom reprezentacijom od strane javnog medijskog servisa (Hrvatska Radiotelevizija) i komercijalnog portala (Telegram.hr). Istraživanje je provedeno koristeći mješoviti istraživački pristup kako bi se ostvario uvid u kvalitativne i kvantitativne karakteristike izvještavanja. Korištena je metoda deskriptivno-statističkog prikaza podataka, te kritička analiza diskursa. Istraživanje je pokazalo da su oba medija koristila strategije prominencije i personalizacije pri izvještavanju o pokretima, dok su zahtjevi i kontekst koji je prethodio artikulaciji zahtjeva često bili izostavljen ili površno spomenuti. Oba su medija podjednako i podjednakim intenzitetom izvještavala o pokretima, no analizom je utvrđena veća zastupljenost negativnosti i konflikta u izvještavanju Telegrama, dok je izvještavanje HRT-a bilo manje konfliktno i više benevolentno. Kritička analiza diskursa pokazala je kako su ženske sugovornice u prilozima često podzastupljene, neimenovane ili pogrešno imenovane, te prikazane više kao pasivne, nego kao pokretačice promjena. Većinu analiziranih vijesti karakterizirala je prigodnost u praćenju, odnosno, iako su pravovremeno donosile informacije, objašnjenje i kontekstualizacija su često izostali.

Sažetak (engleski)

The final months of 2018 and the beginning of 2019 in Croatia, were marked by two social movements #PrekinimoŠutnju (Let's break the silence) and #SpasiMe (Save me). Both movements started on social media but were successful in bringing their activities from the cyberspace into the 'real world' by implementing the strategies developed in the 80's and 90' s by the cyberfeminist movement. #PrekinimoŠutnju focused on female reproductive rights, especially when it comes to rights to painless and humane treatment during the gynecological procedures, while #SpasiMe focused their activities on combatting the violence within the family (the violence that affects women in over 70% of cases). By marking the social networks with female experience, handwritten notes, and shared experiences, as well as by taking the actions to the streets, organizing protests, and leaving scarlet palm marks in the public space, the movements were able to steer the public focus towards their agenda. To adequately portray the movements, media coverage on said movements was analyzed as well. By using descriptive statistical analysis of media texts produced by the national public broadcaster (Croatian Radiotelevision- HRT) compared to a commercial news site (Telegram.hr), as well as by implementing the method of critical discourse analysis on four selected packages produced by HRT. The analysis showed that prominence and personalization were two key features that characterized both the commercial and public reporting of the movements. Although both media reported on the initiatives with similar frequency, the national broadcaster was reporting through a more moderate and less negative lens. Discourse analysis showed that women were misnamed, underrepresented, or presented as passive compared to the male counterparts in the packages. Although reporting was timely, both media outlets lacked to provide context on the subjects.

• Ključne riječi: #PrekinimoŠutnju; #Spasime; cyberfeminizam; digitalni pokreti; feminizam; Republika Hrvatska; HRT; Telegram.hr; kritička analiza diskursa
• Ključne riječi (engleski): #SpasiMe; #PrekinimoŠutnju; feminism; cyberfeminism; digital movements; Croatia; HRT; Telegram.hr; discourse analysis
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:630347
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-11-17 08:46:08