Fondovi Europske unije u Hrvatskoj: problemi apsorcijskog kapaciteta

završni specijalistički

• Autor: Sanja Mikulić
• Mentor: Marijana Sumpor (mentor); MBZ: 241792
• Član povjerenstva: Luka Brkić (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-11-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Apsorpcijski kapaciteti u kontekstu EU fondova podrazumijeva opseg u kojemu je pojedina država članica sposobna iskoristiti (apsorbirati) sredstva koja su joj dodjeljena (alocirana) iz ESI fondova na što učinkovitiji način. Tema završnog rada upravo je administrativna sposobnost apsorpcijskog kapaciteta u povlačenju sredstava iz fondova EU. U radu se polazi od teze da su administrativni kapaciteti određen nizom institucionalnih i formalnih čimbenika, koji snažno utječu na djelotvnornost u osvarivanju ciljeva vezanih uz projektne prijedloge kojima se nastoje povući sredstva iz fondova EU. To se dodatno naglasilo usporedbom s državama članicama s kojima Hrvatska ima najviše sličnosti (Bugarska, Rumunjska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija), a koje su se ulaskom u EU također suočile s nizom izazova, ali su i vrlo brzo uhvatile korak s ostatkom Europe. Još od pretpristupnih fondova pa sve do programskog razdoblja 2014 – 2020 Hrvatska je imala problema po pitanju administrativnih apsorpcijskih kapacitetata. Međutim, problem apsorpcije je došao do značajnijeg izražaja zbog toga što što je ušavši u Europsku uniju 01. srpnja 2013. godine istodobno provodila prijelazni IPA instrument, povlačila prva sredstva iz programskog razdoblja 2007 – 2013 te se istovremeno pripremala za programsko razdoblje 2014 – 2020. Dodatno, ne možemo zanemariti ni povijesni i politički kontekst stjecanja hrvatske neovisnosti koji je rezultirao stvaranjem institucionalnih struktura i interesnih aranžmana koji su ostali naša konstanta i 27 godina poslije. Kada se tome pridodaju složeni administrativni procesi koji se provode pri dodjeljivanju i kontroli trošenja novca iz fondova EU, jasno je da Hrvatska pri dnu ljestvice po povlačenju sredstava.

Sažetak (engleski)

Absorption capacities in the context of EU funds mean the extent to which an individual Member State is able to use (absorb) the funds allocated to it from ESI funds in the most efficient way. The topic of this paper is precisely the administrative ability of the absorption capacity in withdrawing resources from EU funds. The paper starts from the thesis that administrative capacities are determined by a number of institutional and formal factors, which strongly influence the effectiveness in achieving the goals related to project proposals that seek to withdraw funds from EU funds. This was further emphasized by a comparison with the Member States with which Croatia has the most similarities (Bulgaria, Romania, the Czech Republic, Hungary, Poland, Slovakia, and Slovenia), which also faced a number of challenges when joining the EU, but also caught up very quickly with the rest of Europe.
From the pre-accession funds until the programming period 2014-2020, Croatia has had problems in terms of administrative absorption capacity. However, the problem of absorption came to the fore because by entering the European Union on 1 July 2013, it simultaneously implemented the IPA transitional instrument, withdrew the first funds from the 2007-2013 programming period, and at the same time preparing for the 2014-2020 programming period. In addition, we cannot ignore the historical and political context of gaining Croatian independence, which resulted in the creation of institutional structures and interest arrangements that have remained constant for 27 years. Add to this the complex administrative processes carried out in allocating and controlling the spending of EU funds, and it is clear that Croatia is at the bottom of the scale in terms of withdrawals.

• Ključne riječi: EU; fondovi; kapaciteti; ESIF; absorpcija; alokacija; bespovratna sredstva
• Ključne riječi (engleski): : EU; funds; capacities; ESIF; absorption; allocation; non-refundable funds
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:105482
• Studijski program: Naziv: Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa Europske unije; smjerovi: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa Europske unije; Smjer: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa Europske unije; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/ a specijalist/ specijalistica upravljanje projektima, fondovima i programima Europske unije (univ. spec. pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-01-25 08:35:33