Razvoj sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu NATO saveza

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Capability Development of the Croatian Armed Forces within the NATO Alliance
• Autor: Nikola Katić
• Mentor: Robert Mikac (mentor)
• Član povjerenstva: Robert Mikac (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Josip Lučev (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Boško Picula (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-09, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija; Međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost

Sažetak

Drugi svjetski rat označio je prekretnicu modernog čovječanstva. Dolazi do zaokreta na međunarodnoj političkoj sceni gdje su glavnu riječ preuzele države poput SAD-a i Sovjetskog Saveza. Iako su ove dvije velesile iz rata izašle kao saveznice, ubrzo su postale suprotstavljeni akteri nove globalne borbe u kojoj se stvaraju dva suprotstavljena bloka – zapadni i istočni. Dolazi do stvaranja sigurnosnih saveza na obje strane, NATO-a kao predstavnika zapadnog bloka te Varšavskog ugovora kao predstavnika istočnog bloka. Analogno s raspadom Sovjetskog Saveza, prestaje postojati i Varšavski ugovor a NATO ostaje najjači međunarodni vojno-sigurnosni savez. Nestankom Sovjetskog Saveza svrha i uloga NATO-a postala je upitna. Bila je nužna transformacija prirode NATO sveza kako bi se Savez prilagodio novim sigurnosnim izazovima i ugrozama. Jedna od značajki modernog NATO-a bilo je širenje Saveza na istok, tj. postupno uključivanje država bivšeg istočnog bloka u NATO. Širenje NATO-a nije zaobišlo ni područje jugoistočne Europe a time i Hrvatsku, kojoj je ulazak u NATO bio jedan od glavnih vanjskopolitičkih i sigurnosnih ciljeva nakon osamostaljenja i Domovinskog rata. Ulaskom RH u NATO bilo je jasno da će domaće oružane snage dobiti vjetar u leđa po pitanju modernizacije i razvoja novih sposobnosti. Upravo je potonji faktor i središte ovog diplomskog rada. Problem istraživanja ovog rada odnosi se na nejasan pregled ostvarenih sposobnosti unutar OSRH koje NATO savez nastoji razviti kod svake svoje države članice. Cilj ovog istraživanja je utvrditi koje su sposobnosti, koje je RH dogovorila s NATO Savezom, ostvarene unutar OSRH te istražiti glavne oblike modernizacije koje su domaće oružane snage ostvarile ulaskom u NATO savez. Analizom domaćih i stranih strateških dokumenata te korištenjem znanstvene i stručne literature, rad donosi zaključak prema kojem je dio sposobnosti koje su navedene u hrvatskim strateškim dokumentima, od kojih neke propisuje i NATO svakoj svojoj državi članici, razvijen dok je dio navedenih sposobnosti i dalje neostvaren. Iz ovog diplomskog rada vidljivo je da je ulazak RH u NATO savez imao pozitivan učinak na razvoj i modernizaciju OSRH ali da su neke ključne sposobnosti izostale te da realna slika razvijenih sposobnosti OSRH nije u potpunosti identična sposobnostima navedenim u strateškim dokumentima.

Sažetak (engleski)

World War II marked a turning point in modern humanity. It was a turn in the international political scene where countries like the United States and the Soviet Union have taken the lead. Although these two superpowers emerged from the war as allies, they soon became opposing actors in a new global struggle in which two opposing blocs were formed - the West and the East. There was the creation of security alliances on both sides, NATO as a representative of the Western bloc and the Warsaw Pact as a representative of the Eastern bloc. Analogous to the collapse of the Soviet Union, the Warsaw Pact ceases to exist and NATO remains the strongest international military-security alliance. With the disappearance of the Soviet Union, the purpose and role of NATO became questionable. A transformation of the nature of NATO was necessary in order for the Alliance to adapt to new security challenges and threats. One of the features of modern NATO was the expansion of the Alliance to the east, ie the gradual inclusion of the countries of the former Eastern bloc in NATO. NATO enlargement has not bypassed the area of Southeast Europe and thus Croatia, for which joining NATO was one of the main foreign policy and security goals after independence and the Homeland War. With the accession of the Republic of Croatia to NATO, it was clear that the domestic armed forces would get the wind in their backs in terms of modernization and development of new capabilities. It is the latter factor that is the center of this thesis. The research problem of this paper refers to a vague overview of the capabilities achieved within the Croatian Armed Forces (CAF) that NATO seeks to develop in each of its member states. The aim of this research is to determine which capabilities, which the Republic of Croatia has agreed with the NATO Alliance, have been achieved within the CAF and to investigate the main forms of modernization that the domestic armed forces have achieved by joining the NATO Alliance. By analyzing domestic and foreign strategic documents and using scientific and professional literature, the paper concludes that some of the capabilities listed in Croatian strategic documents, some of which are prescribed by NATO to each member state, have been developed while some of these capabilities are still unrealized. It is evident from this thesis that Croatia's accession to NATO had a positive effect on the development and modernization of the CAF, but that some key capabilities were missing and that the real picture of developed CAF capabilities is not completely identical to the capabilities listed in strategic documents.

• Ključne riječi: NATO; razvoj sposobnosti; OSRH; strateški dokumenti; modernizacija; naoružanje; obrambeno planiranje
• Ključne riječi (engleski): NATO; capability development; Croatian Armed Forces; strategic documents; modernization; armaments; defense planning
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:376569
• Studijski program: Naziv: Politologija; smjerovi: Nacionalna sigurnost; Smjer: Nacionalna sigurnost; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-02-01 09:57:51