Retorika u Hobbesovoj znanosti o politici

diplomski rad

• Naslov (engleski): Rhetoric in Hobbes's Science of Politics
• Autor: Matea Kogoj
• Mentor: Luka Ribarević (mentor)
• Član povjerenstva: Luka Ribarević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Hrvoje Cvijanović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Enes Kulenović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-11, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

U radu se tematizira pitanje stava Thomasa Hobbesa spram temeljnog obilježja humanizma – retorike, te potencijalna upotreba retoričkih jezičnih tehnika u djelima koja čine osnovu njegove znanosti o politici. U cilju uspostavljanja nove političke znanosti, Hobbes je tijekom 40-ih i ranih 50-ih godina 17. stoljeća objavio tri velika djela u sklopu svoje građanske filozofije – The Elements of Law, De Cive i Levijatan. Hobbesov snažan zaokret prema znanosti izazvan „euklidskim trenutkom“, predmet je brojnih diskusija među autorima interpretima, koji zauzimaju različita stajališta spram razloga, trajanja te vjerodostojnosti njegova obrata. Dok jedna skupina interpreta smatra kako je Hobbes oduvijek gajio odbojnost prema autoritetu grčkih i rimskih škola, druga skupina autora smatra kako je Hobbes istinski vjerovao u mogućnost stvaranja građanske znanosti, a njezinu istinitost i ispravnost planirao demonstrirati novo-stečenim metodama. Novije interpretacije Hobbesovo političko stvaralaštvo i njegov intelektualni razvoj objašnjavaju kao niz zaokreta, u kojima se humanist Hobbes po otkrivanju Euklida i njegove metode suprotstavlja retorici te obraća znanosti, kako bi se u konačnici pomirio sa spoznajom kako odvajanje elokvencije i razuma nije moguće. Kroz interpretacije Quentina Skinnera, Ioannisa Evrigenisa, Davida Johnstona i drugih tumača Hobbesova djela, rad prikazuje dominantne teze o Hobbesovom potencijalnom raskidu, odnosno pomirenju s tradicijom renesansnog humanizma, u čijem se središtu nalazi retorika.

Sažetak (engleski)

This work examines the issue of Thomas Hobbes's attitude towards the fundamental characteristic of humanism – rhetoric, and the potential use of rhetorical language techniques in the works that form the basis of his science of politics. In order to establish a new political science, Hobbes published three great works in the 40s and early 50s of the 17th century as part of his civil philosophy – The Elements of Law, De Cive and Leviathan. Hobbes's strong turn towards science caused by the "Euclidean moment" is the subject of numerous discussions among authors and interpreters, who take different positions regarding the reasons, duration and credibility of his turn. While one group of interpreters believes that Hobbes has always had an aversion to the authority of the Greek and Roman schools, another group of authors believes that Hobbes truly believed in the possibility of creating civil science, and planned to demonstrate its truth and correctness with newly acquired methods. Newer interpretations of Hobbes's political creativity and his intellectual development explain it as a series of turns, in which the humanist Hobbes, after discovering Euclid and his method, opposes rhetoric and turns to science, in order to ultimately come to terms with the realization that the separation of eloquence and reason is not possible. Through the interpretations of Quentin Skinner, Ioannis Evrigenis, David Johnston and other interpreters of Hobbes's work, this work presents the dominant theses about Hobbes's potential break, that is, reconciliation with the tradition of Renaissance humanism, at the center of which is rhetoric.

• Ključne riječi: retorika; Hobbes; Znanost o Politici; The Elements of Law; De Cive; Levijatan
• Ključne riječi (engleski): rhetoric; Hobbes; Science of Politics; The Elements of Law; De Cive; Leviathan
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:313223
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-02 12:02:31