Činjenična provjera kao modifikator kognitivne pristranosti: eksperimentalna analiza utjecaja fact-checkinga na motivirano rezoniranje

diplomski rad

• Naslov (engleski): Factual verification as a modifier of cognitive bias: an experimental analysis of the impact of fact-checking on motivated reasoning
• Autor: Borna Smolić
• Mentor: Kosta Bovan (mentor)
• Član povjerenstva: Kosta Bovan (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nebojša Blanuša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijana Grbeša-Zenzerović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

U suvremenom dobu, koncept post-istine zaokupio je široku pozornost i izazvao zabrinutost u vezi s erozijom tvrdnji o istini i njihovim implikacijama za društvo. U svijetu post-trutha objektivne činjenice su inferiorne osjećajima čime se otvara prostor proliferaciji dezinformacija. Kognitivni mehanizmi poput motiviranog rezoniranja i kognitivnih pristranosti omogućavaju da se dezinformacije usade u umove pojedinaca. U ovom se radu promatra fenomen fact-checkinga kao adekvatnog alata za odgovor na političke dezinformacije. Konkretno, u radu se istražuje utjecaj fact-checkinga na promjenu uvriježenih stavova pojedinaca. Provođenjem online eksperimenta na 155 ispitanika, pronađeno je kako fact-checking nema utjecaja na promjenu uvriježenih stavova građana. Glavni su razlozi takvog nalaza, smatra se, određeni problemi u eksperimentalnom dizajnu te percepcija ispitanika o pristranosti organizacija koje se bave činjeničnom provjerom točnosti vijesti. Rad zaključno sugerira istraživanja posvećena percepciji fact-checkinga kod građana kao potencijalni eksplanator izostanka značajnog utjecaja fact-checka na motivirano rezoniranje.

Sažetak (engleski)

In the modern age, the concept of post-truth has captured widespread attention and raised concerns about the erosion of truth claims and their implications for society. In the post-truth world, objective facts are inferior to feelings, which opens up space for the proliferation of misinformation. Cognitive mechanisms such as motivated reasoning and cognitive biases enable misinformation to be implanted in the minds of individuals. This paper examines the phenomenon of fact-checking as an adequate tool for responding to political disinformation. Specifically, the paper investigates the influence of fact-checking on the change of established attitudes of individuals. By conducting an online experiment on 155 respondents, it was found that fact-checking has no effect on changing citizens' established attitudes. The main reasons for such a finding, it is believed, are certain problems in the experimental design and the respondents' perception of the bias of fact-checking organizations. In conclusion, the paper suggests research dedicated to the perception of fact-checking among citizens as a potential explanation for the absence of a significant impact of fact-checking on motivated reasoning.

• Ključne riječi: post-truth; dezinformacije; kognitivne pristranosti; motivirano rezoniranje; fact-checking
• Ključne riječi (engleski): post-truth; misinformation; cognitive biases; motivated reasoning; fact-checking
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:310583
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-09 11:14:45