Tehnokratski izazovi suvremenim demokracijama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Technocratic Challenges to Contemporary Democracies
• Autor: Nika Petković
• Mentor: Goran Čular (mentor)
• Član povjerenstva: Goran Čular (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tonči Kursar (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Berto Šalaj (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-18, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Osnovni cilj ovog rada je ispitati koriste li etablirane stranke tehnokrate kako bi zadržale svoj položaj na vlasti. Kako bi se razumjelo značenje tehnokracije, rad se u drugom poglavlju bavi njenim korijenima i povijesnim kontekstom u kojem se pojavljuje potreba za stručnjacima na vlasti. Nadalje, kako bi se razumjele političke implikacije tehnokracije, ispituje se uloga države u ideji tehnokracije. Zatim se navode tipovi tehnokracija kakve postoje u stvarnoj politici. U radu se zatim objašnjava ideja anti-politike koja je u pozadini tehnokracije. Objašnjava se odnos tehnokracije i populizma te fenomen tehnokratskog populizma. U četvrtom poglavlju objašnjavaju se promjene koje su zadesile etablirane političke stranke u Europi te koje su dovele do anti-političkog raspoloženja. Istraživanja autora dokazuju kako su stranačke promjene pomogle anti-establishment opcijama da se probiju na političku scenu. U političkom kontekstu gdje se osjeti anti-politička klima, tehnokracije se percipiraju kao dobro rješenje. Zadnje poglavlje obrađuje kontekst u kojima su tehnokratska imenovanja poželjna (od strane vlada i birača) te odnos tehnokracije i liberalne demokracije.

Sažetak (engleski)

The main goal of this paper is, based on the reviewed literature, to examine whether established parties use technocrats to maintain their position in power. To understand the meaning of technocracy, the second chapter of the paper deals with its roots and the historical context in which the need for experts in government appears. Furthermore, to understand the political implications of technocracy, the role of the state in the idea of technocracy is examined. Then the categories of technocracies as they exist in real politics are listed. The paper then explains the idea of anti-politics, which is in the background of technocracy. The relationship between technocracy and populism and the phenomenon of technocratic populism are explained. The fourth chapter explains the changes that have taken place in the established political parties in Europe that have led to an anti-political mood. The author's research proves how party changes helped anti-establishment options to break into the political scene. In a political context where an anti-political climate is felt, technocracies are perceived as a good solution. The final chapter addresses the context in which technocratic appointments are desirable (by governments and voters) and the relationship between technocracy and liberal democracies.

• Ključne riječi: Tehnokracija; Stranačka vlada; Populizam; Anti-politika; Političke stranke
• Ključne riječi (engleski): Technocracy; Party government; Populism; Anti-Politics; Political parties
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:137670
• Studijski program: Naziv: Politologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-12 13:10:40