(Neo)eurozijanizam i suvremena Rusija

završni specijalistički

• Naslov (engleski): (Neo)eurasianism and contemporary Russia
• Autor: Davor Hećimović
• Mentor: Vlatko Cvrtila (mentor)
• Član povjerenstva: Boško Picula (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Đana Luša (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vlatko Cvrtila (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-12-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

U radu se problematiziraju ideja euroazijanizma i njezina suvremena iteracija neoeuroazijanizam te načini na koje su ove ideologije utjecale na suvremeno rusko društvo i oblikuju vanjsku politiku Ruske Federacije. Euroazijanizam je nastao kao odgovor na pitanje prirode Rusije i njezine sudbine u svjetskoj povijesti, a kao rješenje nudi svojevrsni mesijanski treći put kao dualne kulture koja premošćuje Istok i Zapad. Kada je riječ o neoeuroazijanizmu i ruskom društvu on, uz komplementarnu doktrinu „ruskog svijeta“, ispunjava ideološki vakuum nastao raspadom Sovjetskog Saveza kao nova državotvorna ideologija, racionalizira autokratske načine vladanja ističući turkijske i mongolske elemente u ruskom mentalitetu i odbojnost ruskog naroda prema liberalnoj demokraciji. Također se razvio kao konzervativna neoimperijalna i nacionalistička ideologija koja baštini dogme iz carskog razdoblja o trojedinom ruskom narodu koji mora predvoditi regionalne integracije na postsovjetskom prostoru (EAEU i ODKB), odbaciti zapadne vrijednosti i stvoriti zaseban pol moći u novom mnogopolarnom svjetskom poretku. U tom kontekstu rat u Ukrajini može se tumačiti kao sukob između euroatlantizma i neoeuroazijanizma.

Sažetak (engleski)

This paper deals with the notions of Eurasianism and its contemporary reincarnation of Neoeurasianism, as well as the ways in which these two ideologies have shaped modern Russian society and impacted how the Russian Federation conducts its foreign policy. The question of Russia's role in world history lies at the forefront of Eurasianist thought, while the solution it proposes greatly hinges on the idea of a Messianic third way positioning Russia as a dual culture bridging the gap between the West and the East. When talking about Neoeurasianism and Russian society, one should note that it, along with its supplementary concept of the „Russian World“, serves to fill in the ideological void left by the Soviet Union's abrupt demise, acting as a new state-building ideology that rationalises autocratic rule as being embedded into Russians' genetic code due to a Mongolic and Turkic legacy, which is why the Russian people have such a profound aversion to liberal democracy. Moreover, the Neoeurasianist line of thought has come to be perceived as a neoimperial and nationalist ideology harking back to Imperial Russia's dogmas about the triune Russian nation that must champion regional integration processes in the Post-Soviet space (EAEU, CSTO), firmly reject Western values and create its very own pole in the emerging multipolar world order. Against this backdrop, the war in Ukraine can be construed as a clash between Euro-Atlanticism and Neoeurasianism.

• Ključne riječi: euroazijanizam; neoeuroazijanizam; ruski svijet; mnogopolarnost; integracije; Ukrajina
• Ključne riječi (engleski): Eurasianism; Neoeurasianism; Russian world; multipolarity; integration; Ukraine
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:243890
• Studijski program: Naziv: Vanjska politika i diplomacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica za vanjsku politiku i diplomaciju (univ.spec.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-12-19 08:50:28