Studija slučaja neriješenog teritorijalnog spora u Hrvatskoj - Šarengradska ada

diplomski rad

• Naslov (engleski): Case study of unresolved territorial disputes in Croatia - Šarengradska ada
• Autor: Iva Roguljić
• Mentor: Marta Zorko (mentor)
• Član povjerenstva: Marta Zorko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dejan Jović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Siniša Tatalović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

U radu se obrađuje tema teritorijalnog spor između Hrvatske i Srbije oko Šarengradske ade, riječnog otoka na Dunavu. Ovaj dugotrajni sukob nastao je nakon raspada Jugoslavije, a problem dodatno kompliciraju promjene u toku rijeke i različita tumačenja međunarodnih pravnih načela, kao što su načelo "uti possidetis" i talveg, koji se odnose na granice na plovnim rijekama. Hrvatska tvrdi da Šarengradska ada pripada njoj na temelju katastarskih granica i povijesnog upravljanja tim područjem, dok Srbija zagovara granicu sredinom rijeke Dunav. Rad se bavi povijesnim kontekstom spora, analizom utjecaja neriješenog statusa Šarengradske ade na regionalnu stabilnost, te sigurnosnim implikacijama za Hrvatsku. Zaključuje se da spor ne samo da opterećuje odnose između Hrvatske i Srbije, već također predstavlja sigurnosni izazov zbog mogućih ilegalnih aktivnosti i političkih tenzija. Rješenje spora moglo bi poslužiti kao model za rješavanje sličnih nesuglasica na Balkanu, naglašavajući važnost diplomacije, međunarodne arbitraže i suradnje u osiguravanju trajnog mira i stabilnosti u regiji.

Sažetak (engleski)

This study addresses the territorial dispute between Croatia and Serbia over Šarengradska Ada, a river island on the Danube. This long-standing conflict emerged after the dissolution of Yugoslavia, and the issue is further complicated by changes in the river’s course and differing interpretations of international legal principles, such as the "uti possidetis" principle and the talweg doctrine, which pertain to boundaries on navigable rivers. Croatia claims that Šarengradska Ada belongs to it based on cadastral boundaries and historical governance of the area, while Serbia advocates for the boundary to follow the middle of the Danube. The research explores the historical context of the dispute, analyzes the impact of the unresolved status of Šarengradska Ada on regional stability, and examines the security implications for Croatia. It concludes that the dispute not only strains relations between Croatia and Serbia, but also poses a security challenge due to the potential for illegal activities and political tensions. Resolving the dispute could serve as a model for addressing similar disagreements in the Balkans, highlighting the importance of diplomacy, international arbitration, and cooperation in ensuring lasting peace and stability in the region.

• Ključne riječi: Šarengradska ada; teritorijalni spor; Dunav; nacionalna sigurnost; Europska unija; Hrvatska; Srbija
• Ključne riječi (engleski): Šarengradska Ada; territorial dispute; Danube; national security; European Union; Croatia; Serbia
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:008793
• Studijski program: Naziv: Politologija; smjerovi: Nacionalna sigurnost; Smjer: Nacionalna sigurnost; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-14 11:29:55