Američki i ruski vojni i humanitarni intervencionizam nakon Hladnog rata

završni specijalistički

• Naslov (engleski): American and Russian military and humanitarian interventionism after the Cold War
• Autor: Andrijana Franjčić
• Mentor: Boško Picula (mentor)
• Član povjerenstva: Lidija Kos-Stanišić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Boško Picula (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jadranka Dujić Frlan (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-10-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Politologija

Sažetak

Ovaj rad analizira sve učestaliju primjenu vojnih intervencija kao sredstva ostvarivanja vanjskopolitičkih ciljeva u posthladnoratovskim međunarodnim odnosima. Suvremene intervencije često uključuju koalicije država s različitim interesima, čime se stvaraju složeni sukobi koji dodatno destabiliziraju globalnu sigurnost. Intervencije više nisu ograničene na tradicionalno ratovanje, već obuhvaćaju i političke, ekonomske te humanitarne aspekte. U fokusu je komparativna analiza intervencija Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije, s naglaskom na njihove vojne i humanitarne akcije nakon Hladnog rata. U analizu su uključene američke intervencije u Iraku, Afganistanu, Somaliji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Siriji te ruske intervencije u Gruziji, Moldaviji, Siriji i Ukrajini. Temeljna pretpostavka rada jest da obje države koriste intervencije kao alat za povećanje svoje moći – Sjedinjene Američke Države radi očuvanja statusa velesile, dok Ruska Federacija teži njegovu postizanju. Pri tome, Sjedinjene Američke Države opravdavaju intervencije liberalnim pristupom temeljenim na ljudskim pravima, dok se Ruska Federacija oslanja na realističku teoriju međunarodnih odnosa. Rad naglašava važnost razumijevanja različitih vanjskopolitičkih ciljeva tih dviju velesila, posebno u kontekstu aktualnih sukoba, poput onih u Ukrajini i Siriji. Intervencije u 21. stoljeću postale su dominantan oblik djelovanja u međunarodnim odnosima, često usprkos otporu međunarodne zajednice.

Sažetak (engleski)

This paper analyzes the increasingly frequent use of military interventions as a means of achieving foreign policy goals in post-Cold War international relations. Contemporary interventions often involve coalitions of states with varying interests, creating complex conflicts that further destabilize global security. Interventions are no longer limited to traditional warfare but encompass political, economic, and humanitarian aspects as well. The focus is on a comparative analysis of interventions by the United States and the Russian Federation, with an emphasis on their military and humanitarian actions after the Cold War. The analysis includes American interventions in Iraq, Afghanistan, Somalia, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, and Syria, as well as Russian interventions in Georgia, Moldova, Syria, and Ukraine. The fundamental assumption of the paper is that both states use interventions as a tool to increase their power—the United States to maintain its superpower status, while the Russian Federation seeks to achieve it. In this regard, the United States justifies interventions with a liberal approach based on human rights, while the Russian Federation relies on a realist theory of international relations. The paper highlights the importance of understanding the different foreign policy goals of these two superpowers, especially in the context of current conflicts, such as those in Ukraine and Syria. Interventions in the 21st century have become a dominant form of action in international relations, often despite the resistance of the international community.

• Ključne riječi: intervencija; realizam; međunarodni poredak; Ruska Federacija; Sjedinjene Američke Države
• Ključne riječi (engleski): interventions; realism; international order; Russian Federation; United States
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:022974
• Studijski program: Naziv: Vanjska politika i diplomacija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica za vanjsku politiku i diplomaciju (univ.spec.pol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-11-05 11:57:21