Prikaz žena u reklamnim spotovima u masovnim medijima (televizija, tisak) na primjerima reklama za automobile (2016. - sredina 2017.)

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Representation of Women in Commercials in the Mass Media (Television, Press): A Case Study of Car Advertising (2016 - mid-2017)
• Autor: Kristina Bolčić
• Mentor: Smiljana Leinert-Novosel (mentor)
• Član povjerenstva: Smiljana Leinert-Novosel (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zrinjka Peruško (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dina Vozab (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Reklame su velik i neodvojiv dio medija te imaju velik utjecaj na današnje društvo. Suvremeni mediji danas, osobito televizija i internet, usko su povezani s proizvodnjom i utjelovljenjem kulturnih identiteta. Naime, svjesnom se uporabom i ponavljanjem stereotipa kod primatelja informacija na suptilnoj razini ustaljuju arhetipske osobitosti muškaraca i žena koje su već društveno konstruirane kategorijom roda. Jednom usvojeni, takvi rodni stereotipi bivaju izrazito otporni na promjene uslijed novih informacija, pretvarajući se u obrasce koji se uzimaju kao reprezentativan način razmišljanja i ophođenja s drugim ljudima.
Cilj je zadržati pozornost na oglašavani proizvod te utjecati na psihu pojedinca. Jedan od načina zadržavanja pozornosti je korištenje ženskog tijela i često samo njezinih seksualiziranih dijelova pri čemu se često žene poistovjećuje sa proizvodom te ih se prikazuje kao proizvod. Također, seksualna objektifikacija žena dovodi do tolerancije prema bilo kakvom nasilju upućenoj prema njima te podržava rodno stereotipno društvo u kojem je muškarac dominantan i normalno je da ima vlast nad ženama. Važno je shvatiti da takve reklame imaju velik utjecaj na društvo i da se smanjenjem takvih prikaza može doprinijeti zdravijem i pravednijem društvu. Razlika u reprezentaciji žena i muškaraca u medijima je neosporna, a kako je reklamnoj industriji jedino važno da reklama privuče pozornost i proda proizvod, počesto je to i jedina funkcija lika žene i ženskoga tijela.
Suvremena modna industrija, također, danas postoji upravo zahvaljujući medijima koji joj omogućuju da bude prisutna sada i ovdje, pri čemu ženska moda prednjači s obzirom na to da je s vremenom postala puno izazovnija, slobodnija i otvorenija te se nameće svijetu pod okriljem stilizma i imperativa privlačnog izgleda. Forsiranjem fizičkoga izgleda ženama se nameće ideal ljepote koji je u načelu površan, isprazan i nedostižan te iza kojega prividno stoje uspjeh i novac, dok pri tome one same bivaju objektivizirane u službi reprezentiranja toga. Kako se seksizam kao predrasuda ili diskriminacija na temelju spola i roda najčešće odnosi na negativnu objektivizaciju i seksualizaciju žena, otvara se prostor kritičkom propitivanju takvih stereotipnih reprezentacija koje sve više postaju medijski diktirane i koje, dugoročno, manipulirajući percepcijom primatelja mogu imati štetne posljedice na njegov svakodnevni život i vlastiti sustav vrijednosti.

Sažetak (engleski)

Advertisement is a major and inseparable part of the media and it has a great impact on today's society. The modern media today, especially television and the Internet, are closely linked to the production and personification of cultural identities. Namely, by consciously using and repeating the stereotypes by the information recipients on a subtle level raises the archetypal peculiarities of men and women who are already socially constructed in the gender category. Once adopted, such gender stereotypes are extremely resistant to changes due to new information, turning into patterns that are taken as a representative way of thinking and dealing with other people.
The goal is to keep the attention on the advertised product and affect the individuals psyche. One of the ways of keeping the focus is by using a woman's body and often only her sexualized parts, where women are often indentified with the product and are presented as a product. Also, sexual objectification of women leads to tolerance of any form of violence directed against them, and supports a gender stereotype society where a man is the dominant one and it is normal to have power over women. It is important to understand that such advertisements have a great impact on society and that, by reducing such displays, it can contribute to a healthier and more just society. The difference in representation of women and men in the media is indisputable, and as the advertising industry main purpose is to attract the attention and sell the product, more than often it is the only function of a woman and a woman's body.
Contemporary fashion industry, as well, is present today thanks to the media that are allowing the industry to be present now and here, where women's fashion leads given the fact that in time it has become more daring, free and open, and it is imposed on the world under the auspices of stylism and imperatives of attractive appearance. By forcing the physical appearance, it forces an ideal of beauty on women, that in principle is superficial, useless and elusive, behind which seemingly stands success and money, while women themselves are being objectified in representation of that. Since sexism as a prejudice or discrimination based on sex and gender, mostly relates to negative objectification and sexualisation of women, it opens up room for critical questioning of such stereotyped representations that are increasingly becoming media dictated and which, in the long run, by manipulating the perceptions of recipients can have harmful consequences on their everyday life and their personal value system.

• Ključne riječi: reklame; žena; mediji; društvo; seksizam; stereotipi; objektivizacija; spol
• Ključne riječi (engleski): advertising; women; media; society; sexism; stereotypes; objectivities; gender
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:833761
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-23 11:06:46