Novinari kao interpretatori vijesti u središnjim dnevnicima HRT-a i Nove TV

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Interpretative Role of Journalists in HRT and Nova TV's Main Newscast Programmes
• Autor: Marija Horvat
• Mentor: Tena Perišin (mentor)
• Član povjerenstva: Tena Perišin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Gordana Vilović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dunja Majstorović Jedovnicki (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet političkih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-09-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Novinarstvo

Sažetak

Televizijske vijesti još uvijek predstavljaju glavni izvor informiranja za mnoge građane. Kroz desetljeća postojanja, novinarske prakse su doživjele određene promjene, pa tako i uloga televizijskog novinara. Zahvaćeni valom dramatizacije i trivijalizacije, koji nadjačava javni interes, novinari napuštaju svoju ulogu pukog prenošenja informacije i u sve većoj mjeri usvajaju interpretativnu novinarsku praksu. Postaju središte priče, te umjesto golih činjenica publici nude objašnjenje i svoj pogled na situaciju ili događaj. Interpretativno novinarstvo pokazalo se kao iznimno široki pojam. U medijskoj struci još uvijek nema jasnu odredbu kao pozitivna ili negativna pojava. Interpretativno novinarstvo proizašlo je iz narativnosti, odnosno 'pričanja' novinarske priče na gledatelju lako razumljiv način. No, pretjerivanje i pojednostavljivanje dovelo je do interpretacije u kojoj više nije najvažnije što se dogodilo i zašto nego prevladava novinarska interpretacija događaja. Pojedini autori interpretaciju smatraju nužnom, korisnom i analitičkim pristupom u svijetu prezasićenom informacijama. Kritičari je s druge strane prozivaju zbog subjektivnosti i vođenosti novinarom, umjesto informacijom. U radu je provedena studija slučaja analize korištenja interpretativnih novinarskih praksi prilikom izvještavanja o aferi 'Hotmail' u središnjim informativnim emisijama javnog servisa Hrvatske radiotelevizije i komercijalne televizije Nova TV. Analiza je provedena prema interpretativnim kriterijima dekontekstualizacije autora Ekstörm (2001) i Eriksson (2011). Utvrđeno je dominantno korištenje interpretativne forme izvještaja s prevladavajućim novinarskim tekstom (off-om) i kratkim tonskim isječcima sugovornika (sound-bite) koji su odmaknuti od izvornog konteksta i smješteni u novi kontekst koji postavlja novinar. Informacije prezentirane u televizijskim prilozima obje informativne emisije umjesto na sam događaj fokusiraju se na mišljenja, izjave i ponašanja aktera. Analizom je utvrđeno kako su se interpretativne prakse primijenjene prilikom izvještavanja o aferi 'Hotmail' odmaknule od korisne uloge interpretacije radi gledateljevog lakšeg razumijevanja informacija prema zloupotrebi samog pristupa odnosno novinarskoj manipulaciji i nametanju zaključaka i mišljenja.

Sažetak (engleski)

Television News still represent a main source of information for a number of citizens. After several decades journalism and journalistic practices have overcome some changes, and so has the role of television journalists. Being caught in a wave of dramatisation and trivialisation that overpowers the value of public interest, journalists have cast aside their role of pure channeling of information and adopted a more interpretative practice. Journalists are becoming the centre of a story offering explanations and their perspective of a situation or an event. Interpretative journalism has shown to be a very broad concept in the media literature. It has not been unanimously defined as a positive or a negative approach. Interpretation is an extension of a narrative approach in which the narrator tells a story in an easy comprehensive way. Exaggeration and oversimplification of narration has led to the point in which the focus of the story is not what happened and why, but how does a journalist interpret it. Some scholars define interpretation as a necessary approach, offering better understanding of a complicated world, while the critics depict it as overly subjective and led dominantly by the journalist. The paper focuses on a case study analysing journalistic techniques used by journalists while reporting about 'Hotmail' affair. The study includes six shows on two Television News shows, one on Croatian national television HRT, and the Commercial television Nova TV. The analysis is conducted by using techniques identified by two scholars Ekstörm (2001) and Eriksson (2011). The analysis results show a constant use of an interpretative television package form with short soundbites and journalistic intervention. The sound bites are decontextualised and then later recontextualised in a way chosen by the journalists. The information offered in both Television News shows focuses on reactions, opinions, and the behaviour of the story characters, instead of focusing on the facts. The paper shows that the interpretative journalistic practices employed while reporting about the 'Hotmail' affair have sliped away from explaining and helping the public understand the information to a much more subjective, manipulative, imposing approach.

• Ključne riječi: interpretativno novinarstvo; interpretacija; medijatizacija; televizija; vijesti; novinarske prakse; politika
• Ključne riječi (engleski): interpretative journalism; interpretation; mediatization; television; news; journalistic practice; politics
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:114:448149
• Studijski program: Naziv: Novinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-12-06 09:23:47