Pages

Turbofolk u svakodnevnici mladih u Hrvatskoj: od margine do mainstreama
Turbofolk u svakodnevnici mladih u Hrvatskoj: od margine do mainstreama
Tereza Plantak
U radu se teorijski i empirijski, kvalitativnom metodom intervjua na uzorku od šest sugovornika istražuje fenomen turbofolka u svakodnevnici mladih u Hrvatskoj. U teorijskom dijelu turbofolk je smješten u društveno politički kontekst pri čemu se povezuje s nacionalizmom, balkanizmom, feminizmom, ali globalizacijom i konzumerizmom kao bitnim čimbenicima kada se govori o suvremenim glazbenim žanrovima. Turbofolk se provlači i kroz sociološke koncepte kulture i ukusa, te se istražuje...
Turska vanjska politika u mandatu predsjednika Recepa Tayyipa Edoǧ‎ana (2014.-2023.)
Turska vanjska politika u mandatu predsjednika Recepa Tayyipa Edoǧ‎ana (2014.-2023.)
Karolina Marinčević
U radu se analizira tri pristupa vanjske politike predsjednika Erdoğana u razdoblju od 2014. do danas. U početnoj fazi predsjedničkog mandata Erdoğan je bio usmjeren na višesmjerni i višedimenzionalni multilateralizam pod krilaticom „nulti problemi sa susjedima“ i „strateške dubine“ s naglaskom na odnose s EU-om, koji je uskoro zamijenjen unilateralnim asertivnim realizmom baziranom na balansiranju, strateškoj autonomiji i tvrdoj moći, uz snažniji bliskoistočni angažman,...
Twitter kao alat za celebrity politiku: studija slučaja svjetskih glazbenika
Twitter kao alat za celebrity politiku: studija slučaja svjetskih glazbenika
Marija Čiček
Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati prisutnost celebrity politike na Twitteru kod glazbenika Rogera Watersa, glazbenice M.I.A. i skupine Pussy Riot te istražiti kako koriste Twitter alate i kakav je angažman njihovih pratitelja. Odabrana je studija slučaja unutar koje je provedena analiza sadržaja Twitter objava u 2018. godini pri čemu je cilj bio odgovoriti na dva glavna istraživačka pitanja. Analizirane su 902 Twitter objave od kojih je Waters imao 230, M.I.A 168 i Pussy Riot...
ULOGA JAVNE DIPLOMACIJE U KREIRANJU KONKURENTNOG IDENTITETA DRŽAVE – KRALJEVINA DANSKA
ULOGA JAVNE DIPLOMACIJE U KREIRANJU KONKURENTNOG IDENTITETA DRŽAVE – KRALJEVINA DANSKA
Damir Gašparović
Svijet je danas jedno tržište i globalna politička arena. U takvim okolnostima globaliziranog svijeta svaka država, regija ili grad natječu se sa svima ostalima kako bi ostvarili određene ciljeve, bilo da se radi o natjecanju za naklonosti svjetskih potrošača, privlačenju stranih ulaganja, znanja i kvalificirane radne snage, pažnje stranih medija ili poštovanje drugih vlada i stanovnika drugih zemalja. U toj globalnoj areni imidž i ugled države često su prečaci koji...
USKLAĐENOST SCHENGENSKIH PRAVILA I ZATVARANJE GRANICA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE U KONTEKSTU PANDEMIJE COVID-19 U 2020.
USKLAĐENOST SCHENGENSKIH PRAVILA I ZATVARANJE GRANICA MEĐU DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE U KONTEKSTU PANDEMIJE COVID-19 U 2020.
Ines Pavić
U radu Usklađenost schengenskih pravila i zatvaranje granica među državama članicama Europske unije u kontekstu pandemije COVID-19 u 2020. analiziraju se odluke o zatvaranju granica država članica Europske unije u odnosu na Schengenski sporazum te Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Istraživačko pitanje na koje se nastojalo odgovoriti u radu je jesu li fragmentirani, nekoordinirani nacionalni odgovori na COVID-19 narušili schengenska pravila, odnosno,...
UTJECAJ EU FONDOVA NA RAZVOJ SPORTSKIH UDRUGA U HRVATSKOJ – STUDIJA SLUČAJA HRVATSKOG HRVAČKOG SAVEZA
UTJECAJ EU FONDOVA NA RAZVOJ SPORTSKIH UDRUGA U HRVATSKOJ – STUDIJA SLUČAJA HRVATSKOG HRVAČKOG SAVEZA
Tin Bregović
Financiranje sportskih udruga u Hrvatskoj u proteklih skoro tri desetljeća dominantno se oslanjalo na dotacije iz državnog proračuna, kao i proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. S pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji opravdano se počelo postavljati pitanje veće diversifikacije izvora financiranja i mogućnosti korištenja fondova EU za jačanje kapaciteta sportskih udruga, kao i veću održivost provedbe programa javnih potreba odnosno programa od interesa za opće dobro...
UTJECAJ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA KAO INSTRUMENTA KOHEZIJSKE POLITIKE NA RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
UTJECAJ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA KAO INSTRUMENTA KOHEZIJSKE POLITIKE NA RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Martina Špehar
Svrha ovog rada je objasniti ulogu malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, njihovu važnost za razvoj gospodarstva te (ne)mogućnosti financiranja projekata. Također, u radu je pojašnjena važnost kohezijske politike Europske unije i njezin utjecaj na razvoj gospodarstva Republike Hrvatske kao i mogućnosti financiranja MSP-ova iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Važnost potpora Europske unije malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj prikazana je rezultatima online...
Ugovori Republike Hrvatske i Republike Srbije sa Svetom Stolicom: Komparativna analiza političkih aktera
Ugovori Republike Hrvatske i Republike Srbije sa Svetom Stolicom: Komparativna analiza političkih aktera
Dominik Knezović
Katolička crkva značajan je faktor za analizu događaja i odnosa na području bivše Jugoslavije u 20. stoljeću i danas. Duboka ukorijenjenost u identitet i vjerovanje značajnog dijela građana različitih državnih tvorevina na ovim prostorima značila je neizostavne kontakte državnih i crkvenih vlasti. Iako Republika Srbija i Republika Hrvatska imaju isto pravno naslijeđe na drugačije su načine i u drugačijem intenzitetu regulirale odnose sa Svetom Stolicom. Između Republike...
Uključenost građana: analiza Facebook stranica HDZ-a, SDP-a i MOST-a tijekom predizborne kampanje za parlament 2015.
Uključenost građana: analiza Facebook stranica HDZ-a, SDP-a i MOST-a tijekom predizborne kampanje za parlament 2015.
Ida Bencun
Tema ovoga rada je politička komunikacija na Facebooku u vrijeme predizborne kampanje za Parlament 2015. godine u Hrvatskoj. Cilj ovoga istraživanja je saznati jesu li stranke HDZ, SDP i MOST putem svojih objava na Facebooku poticale građane da se uključe u političke aktivnosti te jesu li željele povećati interes javnosti za politiku. Koristeći kvantitativnu analizu sadržaja i literaturu o online političkoj komunikaciji i uključenosti građana u politiku, ovaj rad istražuje: a) u...
Uključenost međunarodnih agencija i volonterskih organizacija na Balkanskoj ruti: analiza medija
Uključenost međunarodnih agencija i volonterskih organizacija na Balkanskoj ruti: analiza medija
Petra Lončar
U ovom radu obrađena je materija koja se tiče uključenosti međunarodnih agencija i volonterskih organizacija na balkanskoj ruti u izbjegličku krizu putem analize medija. Cilj je ovog rada izložiti problematiku izbjegličke krize te posebno ulogu međunarodnih agencija i volonterskih organizacija, kao i medija u njezinom rješavanju. Temelj analize čine dostupni članci vezani uz iznesenu problematiku na portalima Večernjeg lista i 24 sata kao najaktualnijim portalima u Hrvatskoj....
Uključivanje neprofitnog sektora i JLPSa u program Unije Europa za građane 2014- 2020: studija utjecaja razvijenosti županija od 2014. do 2018.
Uključivanje neprofitnog sektora i JLPSa u program Unije Europa za građane 2014- 2020: studija utjecaja razvijenosti županija od 2014. do 2018.
Željka Markulin
Europa za građane je centralizirani program Unije, manje financijske omotnice, s time i manje vidljivosti; jedini koji postavlja građane kao ciljanu skupinu, a usmjeren prvenstveno na neprofitne organizacije i JLPS-e kao prijavitelje. Teme koje čine ovaj Program, zbog trenutnog političkog konteksta, EK ih je prepoznala kao vrlo važne za budućnost Unije - aktivno europsko građanstvo, promicanje europskog identiteta kroz demokratski angažman i građansko sudjelovanje na razini Unije,...
Ukrajinska kriza - uzroci, posljedice i politike rješavanja sukoba
Ukrajinska kriza - uzroci, posljedice i politike rješavanja sukoba
Marina Šalov
Ukrajinska kriza je trenutno najveća kriza u Europi. S obzirom na to da su donešene mnoge mjere kako bi se taj sukob razriješio bilo bi za očekivati da mu se makar nazire kraj, ali tome nije tako. Ukrajinska kriza započela je još u studenom 2013. godine nakon što je predsjednik Janukovič objavio da neće potpisati sporazum o pridruživanju sa EU. Početkom krize označavaju se masovni protesti koji su održani na glavnom kijevskom trgu Majdanu. Natjecanje između Zapada i Rusije za...

Pages