Pages
-
-
Percepcija patrijarhata u hrvatskom društvu: gledišta studentica Fakulteta političkih znanosti
-
Iva Butković S obzirom na to da su dosadašnja istraživanja na temu ravnopravnosti spolova na razini Hrvatske pokazala kako su žene u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce, najviše u obitelji, obrazovanju, na tržištu rada i politici, svrha istraživanja bila je ispitati na koji način o ovoj problematici razmišljaju mlade visokoobrazovane žene u Hrvatskoj, kao i sudjeluju li one same u očuvanju tradicionalnih patrijarhalnih vrijednosti u hrvatskom društvu 21. stoljeća.
Cilj...
-
-
Percepcija plasmana proizvoda u programima lagane zabave u srednjoškolskoj populaciji
-
Ana Samaržija Rad se bavi percepcijom plasmana proizvoda kod srednjoškolaca u programima lagane zabave. S obzirom da se plasman proizvoda istražuje tek posljednjih 25 godina na svjetskoj razini, a u Hrvatskoj se o njemu priča tek desetak godina, uvidjelo se da ima prostora za proučavanje u kolikoj mjeri srednjoškolci primjećuju i kako vrednuju plasman proizvoda, što je cilj istraživanja. Za potrebe ovog rada prvo se pristupilo prikupljanju i analizi postojeće literature koja se bavi plasmanom...
-
-
Percepcija sigurnosti i privatnosti na društvenim mrežama studenata Fakulteta političkih znanosti
-
Lucija Janković Ovaj rad istražuje koliko su studenti Fakulteta političkih znanosti, korisnici društvenih mreža, svjesni i upoznati s “vidljivim” i “nevidljivim” prijetnjama online privatnosti kojima su izloženi na društvenim mrežama. Studenti su odabrani kao predstavnici mlađe populacije koja aktivno i svakodnevno koristi društvene mreže za informiranje, komunikaciju i samoaktualizaciju. Aktualnost zaštite privatnosti na internetu objašnjava i nedavni skandal društvene mreže Facebook...
-
-
Percepcija studenata Sveučilišta u Zagrebu o utjecaju influencer marketinga na potrošačke navike
-
Ena Atlija Pojavom interneta ono što je nekada bilo nezamislivo, danas je svakodnevica. Ljudi uz mobilne uređaje i internet u svakom trenutku mogu biti u komunikaciji s nekim na drugom kraju svijeta. Mogu pratiti vijesti dok se događaju, čitati recenzije, igrati igrice, kupovati odjeću, stvarati sami sadržaj i još mnogo toga. Takvom načinu života morali su se prilagoditi i brendovi te marketinške agencije, pogotovo kada se radi o oglašavanju mlađoj generaciji. Influenceri su rezultat...
-
-
Percepcija studenata novinarstva i komunikologije o oglasima na društvenim mrežama TikTok i Instagram
-
Josipa Farkaš Ovaj rad obrađuje temu oglašavanja na društvenim mrežama TikTok i Instagram te kako oglase koji su plasirani na ove društvene mreže percipiraju studenti novinarstva i komunikologije Sveučilišta u Zagrebu. Za potrebe ovog rada provedene su dvije metode istraživanja, a to su analiza sadržaja kojom su analizirane objave s profila na društvenim mrežama TikTok i Instagram pet najuspješnijih hrvatskih utjecajnika te metoda ankete koja je provedena među studentima novinarstva i...
-
-
Percepcija uloge društvenih medija u ponašanju mladih birača na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj
-
Lucija Potočnik Ovaj se diplomski rad bavi pitanjem ponašanja mladih birača na društvenim mrežama tijekom parlamentarnih izbora 2015. godine u Republici Hrvatskoj, odnosno percepcijom uloge društvenih medija na isto. U doba kad digitalni svijet dobiva na sve većoj važnosti, potrebno je proučavati i analizirati ponašanja i samih korisnika.
Mnoga su istraživanja društvenih mreža i političkih tema orijentirana na proučavanje političkih aktera i medija, no naglasak na samim biračima izostaje....
-
-
Percepcija umjesto politike: političko djelovanje i imitiranje politike
-
Božo Filip Marković Ovaj rad bavi se ulogom koju percepcija ima u odnosu na političko djelovanje. Na početku se analiziraju određena poglavlja Vladara Niccola Machiavellija kako bi se prikazao spomenuti suodnos prije pojave medijske tehnologije i društvenih mreža. Zatim se iznose teze tri postmoderna autora: Jeana-Françoisa Lyotarda, Guya Deborda i Jeana Baudrillarda. Lyotardova analiza služi kako bi se objasnila posljedica sveprisutnosti eho komora nastalih zbog razvoja interneta i društvenih mreža,...
-
-
Percepcija važnosti odnosa s javnošću među ravnateljima srednjih škola Grada Zagreba
-
Petar Vukelić Kao i druge društvene institucije, škole su u modernom-suvremenom društvu pozvane djelovati javno, govoriti o svojim djelatnostima, izvršavanju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva i financiranju svoga rada. Ili kako začetnik istraživanja odnosa s javnošću u Hrvatskoj Vlade Dragun piše: „Više ni jednoj organizaciji nije svejedno kako je drugi vide, kakva joj je komunikacija s drugima, uživa li povjerenje javnosti, jesu li njeni djelatnici pravodobno informirani, koliko su...
-
-
Perspectives of the Efficient Absorption of the EU Funds for the Revitalisation of the Banija Region
-
Jelena Novaković The city of Petrinja, which according to its geographical position, belongs to the Banija region, Sisak-Moslavina County, was hit by the devastating earthquake measuring 6.4 on the Richter scale on 29 December 2020. On 30 December 2021, The Croatian Government adopted the Program for the social and economic Revitalization of supported regions of the earthquake-stricken Sisak-Moslavina County. The Reconstruction of Banija is one of the two strategic objectives of the programme of social and...
-
-
Perspektive razvoja sposobnosti Europske unije za upravljanje kriznim situacijama - studija slučaja pandemije Covid-19
-
Josipa Sušić Europska unija u novijoj povijesti prolazi kroz niz prekograničnih kriza koje su testirale kapacitet kriznog menadžmenta Unije i zato je od kritične važnosti istraživati krizni menadžment u kontekstu institucija Europske unije na konkretnom primjeru krize kao što je pandemija COVID-19. Istraženi su kapaciteti kriznog menadžmenta EU te su identificirane perspektive razvoja sposobnosti Europske unije za upravljanje kriznim situacijama. Multidisciplinarna kvalitativna analiza dostupne...
-
-
Perspektive širenja Nato saveza na Zapadni Balkan
-
Yvonne Mašić Nakon hladnog rata nastala je politička sintagma Zapadni Balkan koji je označavao različite stupnjeve uključenosti postsocijalističkih država u europske i euroatlanske integracije. U tu sintagmu spadaju Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija. Autorica se u radu bavi politikom proširenja NATO saveza na Zapadni Balkan, te kako se to odrazilo na pojedine države ali i sam NATO savez. U budućnosti se predviđa jak savez ali sa promijenjenim prioritetima i...
Pages
