Paginacija
-
-
Kampanja o referendumu o ustavnoj definiciji braka u Večernjem listu i Jutarnjem listu 2013.
-
Maja Hanžeković U Hrvatskoj je 1. prosinca 2013. godine održan referendum o ustavnoj definiciji braka, i to na poticaj građanske inicijative U ime obitelji. Na referendumu se odlučivalo o prijedlogu da se postojeća definicija braka iz Obiteljskog zakona, o tome da je brak zajednica između žene i muškarca, prenese u Ustav. Kampanji uoči referenduma, ali i samoj analizi rezultata s birališta, hrvatski su mediji dodijelili velik prostor. Osim što se radilo o tek trećem referendumu od hrvatske...
-
-
Kapacitet povlačenja sredstava iz EU fondova i kohezijska politika: usporedba Hrvatske i Slovenije
-
Ivona Koren Ovaj diplomski rad bavi se kapacitetom povlačenja sredstava iz strukturnih fondova
Europske Unije, njenom Kohezijskom politikom te analizom uspješnosti Hrvatske i
Slovenije na području apsorpcije EU sredstava. U ovom kontekstu, apsorpcijski
kapacitet se najlakše definira kao sposobnost upijanja financijskih sredstava koja
nekoj zemlji stoji na dispoziciji. Kohezijska politika, kao glavna investicijska politika
EU, za cilj ima smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika...
-
-
Kapitalistička regulacija intime
-
Karlo Vedak U posljednjih trideset godina svjedočimo rastu popularnosti queer teorije i sve većoj političkoj relevantnosti pokreta za prava LGBTIQ*+ osoba te s njim povezanih tema. U isto vrijeme, kao posljedica financijske krize 2008. godine, odvija se rehabilitacija marksističke misli koja je 90-ih evakuirana s političkog i akademskog reljefa uslijed urušavanja realsocijalističkih režima. Na marginama obje teorije i pokreta počinje se facilitirati dijalog između marksizma i queera s ciljem...
-
-
Karakteristike izvještavanja o vršnjačkom nasilju u medijima: Jutarnji list vs. Večernji list
-
Lorena Nogić Glavni cilj istraživanja bio je ispitati kako dnevne novine: Jutarnji list i Večernji list izvještavaju o vršnjačkom nasilju te koje su njihove razlike u izvještavanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 21 teksta objavljenog u navedenim novinama u razdoblju od 1.10.2015. godine do 31.12.2015. godine. Primjenjena je kvantitativna analiza sadržaja, analiza koja se temelji na objektivnosti, pouzdanosti, valjanosti, mogućnosti generalizacije i testiranju hipoteza. U istraživanje...
-
-
Karakteristike naslova u rubrikama Politika i Showbiz u dnevniku 24sata i 24sata.hr
-
Nikolina Živković Glavni cilj ovog rada je kvalitativnom i kvantitativnom analizom sadržaja kroz studiju slučaja dnevnika 24sata istražiti postoji li razlika u uređivačkoj politici između rubrika Politika i Showbizz, koriste li urednici tabloidni stil uređivanja i kada pišu o političkim temama te koliko učestalo su ti tekstovi naslovljeni senzacionalistički naslovima.
Analizirani su svi tekstovi objavljeni u tiskanom izdanju novina u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2021. godine u rubrikama...
-
-
Karakteristike vanjske politike Europske unije i građanski rat u Siriji
-
Matej Suman Građanski rat u Siriji eskalirao je iz sukoba između prosvjednika protiv autoritarnog sirijskog režima i predsjednika Sirije Bašara al-Asada 2011. godine te traje još i danas. S vremenom se rat u Siriji pretvorio u najveću humanitarnu katastrofu od Drugog svjetskog rata. Na valu Arapskog proljeća građani su zahtijevali demokratske slobode i slabljenje stiska u kojem je autoritarni režim držao Siriju. U ratu su se sukobile opozicijske frakcije, Kurdi, teroristi Islamske države i...
-
-
Kategorije selekcije vijesti u televizijskim prilozima o koronavirusu
-
Sara Tomašković Pandemija koronavirusa drastično je utjecala na naše živote i promijenila ih korjenito. Mediji su postali vrlo važan čimbenik informiranja o novim epidemiološkim mjerama koje su donesene i kojih se društvo treba pridržavati. Razmatranjem teorije selekcije vijesti, u ovome radu utvrdila sam koje faktore selekcije vijesti su nacionalne televizije u Hrvatskoj koristile prilikom izrade priloga o ključnim trenucima u razvoju situacije s koronavirusom u Hrvatskoj. Istraživanje sam...
-
-
Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska: kontroverze
-
Lana Telenta Odnos Nezavisne Države Hrvatske i Katoličke crkve ne može se sagledati u kontekstu crnog i bijelog. Postoje značajni dokazi koji nam ukazuju da je crkva, a i njezin kler bio umiješan u rad ustaškog režima. S druge strane, postoje mnogobrojni primjeri djelovanja crkvene hijerarhije koji ukazuju na suprotno. Činjenica je da su ustaše u Crkvi vidjele svog prirodnog saveznika, dovoljno moćnog da se oslone na njegovu pomoć u svojim težnjama za stvaranje hrvatske države. No u tom...
-
-
Katolički fundamentalizam kao radikalna ideologija u suvremenoj Hrvatskoj: izvori, akteri, središnje ideje
-
Mirta Matijević U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve veće radikalizacije hrvatske politike i javnog prostora. Radikalizacija u Hrvatskoj očituje se u pojavi sve većeg broja nekad marginalnih aktera koji svojim djelovanjem ubrzavaju nastanak i perpetuiranje ideja katoličkog fundamentalizma. U ovom sam radu pomoću kritičke analize diskursa koju su razvili Chantal Mouffe i Ernesto Laclau odlučila istražiti je li katolički fundamentalizam kao radikalna ideologija karakterističan isključivo...
-
-
Kazalište i mladi: stavovi o kazalištu među mladima u dobi od 18 do 29 godina u Zagrebu
-
Ozana Filipić Cilj je ovoga rada otkriti stavove mladih o kazalištu. Istraživanje u kojemu je sudjelovalo 147 ispitanika temeljilo se na populaciji u dobi od 18 do 29 godina koja trenutačno živi u Zagrebu. S obzirom na mnoge distrakcije današnjice i nove mogućnosti provođenja slobodnoga vremena glavna je istraživačka pretpostavka da su mladi nezainteresirani za kazalište. U radu se polazi od pretpostavke da su ključne determinante niskog interesa mladih za kazalište socioekonomski status, tj....
-
-
Kaznena politika Japana
-
Hrvoje Galić Rad se bavi područjem koje je u Hrvatskoj akademski neistraženo, genealogijom japanske kaznene politike od razdoblja Tokugawa do suvremenosti. Obrađuje se djelovanje suverene moći pod vladavinom šogunata i rađanje zatvora u Meiji Japanu, putem djela Michela Foucaulta, poglavito njegove knjige Nadzor i kazna. Foucaultovom biopolitikom objašnjavaju se radni logori i rasistički diskurs u Pacifičkom ratu. Istražuje se i porijeklo prisilnog rada u specifično ratnim uvjetima. Pokazuje...
Paginacija
