| Abstract | Središnji cilj disertacije je istražiti geopolitičke diskurse vezane uz iregularne migracije i migratorne procese u Republici Hrvatskoj koji se pojavljuju u jeku i nakon „migracijske krize“ iz 2015./2016. godine. Geopolitički diskursi u radu se promatraju u sklopu procesa sekuritizacije kao društvena konstrukcija iz koje proizlaze materijalni i nematerijalni interesi Hrvatske kao tranzitne zemlje, stoga se istraživanju pristupa iz perspektive kritičkog konstruktivizma.
Iako se migratorni procesi kao globalni fenomen mogu istraživati iz perspektive strukturalne geopolitike, rad se temelji na istraživanju iz perspektiva popularne, praktične i formalne geopolitike koje su usmjerene na državnu razinu. Koristeći teoriju sekuritizacije kritičkih sigurnosnih studija, u radu se, u okviru kritičke geopolitike, analiziraju geopolitički diskursi proizašli iz djelovanja medija (popularna geopolitika); političkih govora i državnih akcija (praktična geopolitika); i strateških studija i zakonskih akata (formalna geopolitika). Prema tome, u okviru geopolitičkih diskursa, proces sekuritizacije iregularnih migracija istražen je na diskurzivnoj, praktičnoj i normativnoj razini.
Prvi dio vremenskog okvira uključuje razdoblje od 1. listopada 2015. godine do 31. ožujka 2016. godine, odnosno od točke prekretnice „migracijske krize“ do potpisivanja sporazuma između Europske unije i Turske s ciljem zaustavljanja masovnih migracija prema EU. Drugi dio vremenskog okvira uključuje cijelu 2019. godinu za koju je, u odnosu na 2017. i 2018. godinu, karakterističan povećan broj iregularnih graničnih prelazaka iz Bosne i Hercegovine. Kako bi rezultati istraživanja bili plauzibilniji, vremenski odmak između dva istraživačka razdoblja neophodan je za istraživanje procesa sekuritizacije iregularnih migracija. Istraživanjem nije obuhvaćeno razdoblje nakon 2019. godine zbog značajnog učinka pandemije COVID-19 na smanjenje intenziteta iregularnih migracija u Hrvatskoj.
Na razini popularne geopolitike u sklopu kvalitativne analize sadržaja i primjenom koncepta uokvirivanja istražuje se jesu li iregularni migranti unutar generičkih okvira u novinskim člancima predstavljeni kao sigurnosna prijetnja. Kao jedinice analize koriste se novinski članci iz četiri domaće tiskovine: Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Nacionala i Globusa. Na razini praktične geopolitike istraživanju se pristupa prema istom principu, međutim jedinice analize su izjave političkih i nepolitičkih aktera u kojima prezentiraju vlastite stavove o iregularnim migrantima. Osim toga, na razini praktične geopolitike u okvirima Strategije integriranog upravljanja granicom RH kao krovnog strateškog dokumenta kojim se provodi nadzor državne granice u praktičnom pogledu, analiziraju se tehničke i operativne mjere koje su planirane ili provedene, a čiji se primjeri utvrđuju i analiziraju u sklopu navedenih tiskovina. Na razini formalne geopolitike normativnom analizom istražuju se institucionalni indikatori u sklopu pravnog okvira kako bi se utvrdilo jesu li nakon „migracijske krize“ iz 2015./2016. godine usvojene izmjene i dopune koje ukazuju na sekuritizaciju iregularnih migracija u Hrvatskoj.
Unatoč humanitarnom pristupu Hrvatske u rješavanju problema masovnih migracija prema EU tijekom 2015./2016. godine, istraživanje je pokazalo kako su iregularni migranti na diskurzivnoj razini u sklopu popularnog i praktičnog geopolitičkog diskursa u oba istraživačka razdoblja predstavljeni kao sigurnosna prijetnja. Osim toga, u sklopu istraživanja na razini praktične geopolitike utvrđen je veći broj primjera provođenja sekuritizacije iregularnih migracija kroz praksu, pogotovo tijekom 2019. godine, dok je na razini formalne geopolitike u sklopu pravnog okvira utvrđen značajan broj izmjena i dopuna prema kojima je zakonski omogućeno provođenje niza različitih mjera s ciljem suzbijanja iregularnih migracija. Pokazalo se kako iregularne migracije nisu predstavljene kao objektivna sigurnosna ugroza, nego odražavaju intersubjektivnu društvenu i političku konstrukciju kojom se proizvode geopolitičke imaginacije i geopolitički kodovi koji su usko vezani uz materijalne i nematerijalne geopolitičke interese Hrvatske.
Rezultati istraživanja pokazuju kako je u sklopu geopolitičkog diskursa prisutno jačanje postojećih geopolitičkih kodova koji su ukorijenjeni u geopolitičke imaginacije Hrvatske, ali i EU. Hrvatska sekuritizacijom iregularnih migracija nastoji zaštititi uspostavljeni sustav geopolitičkog značaja i moći EU u odnosu na države trećeg svijeta, a iregularni migranti, kao konstruirana prijetnja, predstavljaju jednu od ključnih odrednica geopolitičkog diskursa u kontekstu postizanja geopolitičkih interesa. Sekuritizacijom iregularnih migracija Hrvatska nastoji ostvariti važan nacionalni interes, a to je ulazak u Schengenski prostor. Međutim, osim ekonomskih i sigurnosnih interesa koje donosi ulazak u Schengenski prostor, sekuritizacijom iregularnih migracija Hrvatska ima za cilj zaštititi kulturnu homogenost i ustaljene europske identitete kako bi se bolje pozicionirala na međunarodnom planu i brendirala se kroz imidž sigurnog partnera zemljama Zapadne Europe s kojima dijeli slične identitete i geopolitičke interese. |
| Abstract (english) | The main aim of the dissertation is to investigate the geopolitical discourses related to irregular migration and migratory processes in the Republic of Croatia, emerging during and after the „migration crisis“ of 2015/2016. The geopolitical discourses in the dissertation are examined as a social construction from which both material and non-material interests of Croatia as a transit country derive. Therefore, the approach to research is grounded in the perspective of critical constructivism.
Although migratory processes as a global phenomenon can be examined from the perspective of structural geopolitics, this dissertation is grounded in research from the standpoints of popular, practical, and formal geopolitics, specifically directed at the state level. Using the securitization theory of critical security studies, within the framework of critical geopolitics, the paper analyses geopolitical discourses emanating from media activities (popular geopolitics); political speeches and state actions (practical geopolitics); and strategic studies and legal acts (formal geopolitics). Consequently, within the realm of geopolitical discourses, the process of securitization of irregular migrations is investigated at discursive, practical, and normative levels.
The first part of the temporal framework encompasses the period from October 1, 2015, to March 31, 2016, marking the pivotal juncture of the „migration crisis“ to the signing of the agreement between the European Union and Turkey aimed at halting mass migrations towards the EU. The second part of the temporal framework includes the entire year of 2019, characterized by an increased number of irregular border crossings from neighbouring Bosnia and Herzegovina in comparison to 2017 and 2018. To enhance the credibility of the research results, a temporal gap between the two investigative periods is necessary for exploring the processes of securitization of irregular migrations. The study does not cover the period after 2019 due to the significant impact of the COVID-19 pandemic on reducing the intensity of irregular migrations in Croatia.
At the level of popular geopolitics, as part of a qualitative content analysis utilizing the framing concept, the research investigates whether irregular migrants are portrayed as a security threat within generic frames in newspaper articles. The units of analysis consist of articles from four domestic newspapers: Večernji list, Jutarnji list, Nacional, and Globus. On the practical geopolitics level, the study is approached according to the same principle; however, the units of analysis comprise statements from political and non-political actors expressing their perspectives on irregular migrants. Additionally, within the framework of practical geopolitics under the Croatian Strategy for Integrated Border Management, recognized as the overarching strategic document for state border surveillance in practical terms, technical and operational measures that are planned or implemented are analysed. Examples of these measures are determined and scrutinized within the aforementioned publications. On the level of formal geopolitics, a normative analysis investigates institutional indicators within the legal framework to ascertain whether amendments adopted post the „migration crisis“ of 2015/2016 indicate the securitization of irregular migration in Croatia.
Despite the humanitarian approach in addressing mass migrations towards the EU during the 2015/2016 period, the research has revealed that irregular migrants, at the discursive level within both popular and practical geopolitical discourses in both investigative periods, were portrayed as a security threat. Furthermore, within practical geopolitics, a considerable number of instances of securitization of irregular migrations were identified in practice, especially during 2019. On the level of formal geopolitics within the legal framework, a significant number of amendments were noted, enabling the legal implementation of various measures aimed at suppressing irregular migrations and enhancing surveillance upon their entry, movement, and stay in Croatia and the EU. It has been demonstrated that irregular migrations are not depicted as an objective security threat but rather reflect an intersubjective social and political construction that generates geopolitical imaginations and codes closely tied to Croatia's material and non-material geopolitical interests.
The research results demonstrate the reinforcement of existing geopolitical codes embedded in the geopolitical imaginations of both Croatia and the EU within the geopolitical discourse. Through the securitization of irregular migrations, Croatia seeks to safeguard the established system of geopolitical significance and power of the EU in relation to third-world countries. Irregular migrants, constructed as a threat, constitute a key determinant within the geopolitical discourse in the pursuit of geopolitical interests. By securitizing irregular migrations, Croatia aimed to achieve its primary national interest, entry into the Schengen area. However, beyond the economic and security interests associated with entering the Schengen area, the securitization of irregular migrations in Croatia aims to protect cultural homogeneity and entrenched European identities. This positioning is intended to enhance Croatia's international standing and brand itself as a secure partner to Western European countries with similar identities and geopolitical interests. |
